CRVENI POPIS
Natrag
Kavala
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001292
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Sciaena umbra Linnaeus, 1758 (HRCP001292). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1292. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivan Jardas
Armin Pallaoro
Nedo Vrgoč
Stjepan Jukić-Peladić
Vlado Dadić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Kavala stradava kao slučajna lovina mreža stajaćica, ponajprije poponice, vrša, sitnih udičarskih alata i ribolova ostima, a najviše od podvodne puške jer je mirna i lako dostupna riba. Uz to ugrožena je narušavanjem ili nestajanjem staništa (livade posidonije) zbog ribolova i širenja alohtonih alga roda Cauler- pa, onečišćenjem priobalnog mora, pogotovo estuarnih područja, i uznemirivanjem - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 6 Ljudsko zadiranje i uznemiravanje - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Kavala stradava kao slučajna lovina mreža stajaćica, ponajprije poponice, vrša, sitnih udičarskih alata i ribolova ostima, a najviše od podvodne puške jer je mirna i lako dostupna riba. Uz to ugrožena je narušavanjem ili nestajanjem staništa (livade posidonije) zbog ribolova i širenja alohtonih alga roda Cauler- pa, onečišćenjem priobalnog mora, pogotovo estuarnih područja, i uznemirivanjem - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 4.1. Službeno obrazovanje - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Kavala je Naredbom o zaštiti riba i drugih morskih organizama zaštićena najmanjom veličinom ispod koje se ne smije loviti (30 cm) i lovostajem za vrijeme mriješćenja, ali bi taj propis trebalo u buduće strože primjenjivati u praksi nego što se sada čini. Dodatno se može zaštititi očuvanjem staništa, sprječavanjem onečišćenja mora i boljim poznavanjem njezine biologije, ekologije i staništa te provođenjem praćenja stanja (monitoring). - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Naraste do 70 cm dužine i oko 4 kg mase, ali se obično love primjerci do 35 cm. U istočnom Jadranu navodi se najveća dužina od 52 cm (Grubišić, 1959). Tijelo je visoko i bočno stisnuto, gornji je profil zaobljen, a donji gotovo ravan. Gubica je kratka i tupo zaobljena, nešto duža od promjera oka i strši iznad usta, koja su stoga donja. Zubi su u obje čeljusti sitni i poredani u 3–4 niza, a oni u vanjskom nizu su jači. S obje strane brade 5 je većih pora – jedna središnja i po dvije bočne. Bočna pruga prati gornji profil tijela i prekrivena je s 43–52 ljuske. Ljuske na tijelu i zatiljku su ktenoidne a na ostalom dijelu glave cikloidne. Leđne peraje su dvije, jedna pokraj druge i spojene su niskom opnom, prva je bodljasta i trokutasta, približno dvostruko kraća od druge. Podrepna peraja je kratka, s dugačkom i snažnom drugom bodljastom šipčicom. Trbušne peraje su nešto duže od prsnih i smještene su na prsima. Stražnji obod repne peraje je ravan ili blago konveksan. Perajna formula glasi: D1. X–XI, D2. I + 23–26, A. II + 7, P . 19–21, V . I + 5 šipčica. Po leđima i bokovima je tamnosmeđa sa zlatastim odsjajem, trbušne i podrepna peraja su tamne s bijelim prednjim bodljastim šipčicama, a gornji rub druge leđne i donji rub repne peraje su crni. Kavala je mirna riba sa sposobnošću kretanja bez mnogo napora i plutanja u stupcu vode. Živi obično u manjim skupinama. Mrijesti se od svibnja do srpnja. Apsolutni fekunditet ženka u zapadnom Sredozemlju (obala Alžira) dužine između 34 i 44 cm procijenjen je na 76.000– 404.600 komada ikre, a relativni fekunditet u srednjaku na 279 komada ikre/g (Derbal i Kara, 2007). Ikra i ličinački stadiji su planktonski. Spolno sazrijeva pri dužini oko 30 cm, što odgovara dobi od 3 godine. Raste jednakomjerno u dužinu i masu (b » 3) (Dulčić i Kraljević, 1996a). Omnivorna je, hrani se sitnom ribom, rakovima, mekušcima, mnogočetinašima i algama. Aktivnija je noću. Najveća utvrđena starost je 21 godina - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Priobalna je, demerzalna, morska i brakična vrsta koja se zadržava od nekoliko do 200 m, ali uobičajeno samo do 50 m dubine. Voli čvrsta dna s mnogo rupa i procijepa. Dolazi stoga u plićim obalnim vodama iznad obraslih kamenitih i kamenito-pjeskovitih dna, zatim uz podmorske grebene i brakove otvorenog mora, a mladi se primjerci rado zadržavaju u livadama morske cvjetnice Posidonia oceanica. ^esto ulazi u estuarije ; Physis staništa: 11.2411; 11.223; 11.251; 11.2412; 11.225; 11.261; 11.262; 11.34; 11.2413; 11.221; 11.4; 13.24; 19.6 - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Poznata je u čitavom Sredozemnom i Crnom moru i uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Engleskog kanala do Senegala, uključujući Kanarske otoke (FAO: 27, 34, 37 - Nacionalna rasprostranjenost
U istočnom Jadranu rasprostranjena je uz čitavu obalu kopna i otoka (sl. 94)
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
Neopterygii - Nadred
Acanthopterygii - Red
Perciformes - Porodica
Sciaenidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
International Commission on Zoological Nomenclature. Opinion 988 Sciaena Linnaeus, 1758 (Pisces): designation of a type-species under the Plenary Powers.Bulletin of Zoological Nomenclature 29, 123-124 (1972)
Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
- Ostala hrvatska imena
konj, vranac, krap; Vinja (1986) za istočnojad- ransku obalu navodi 22 hrvatska pučka naziva - Strana imena
Brown Meagre (engleski), corb noir (commun) (francuski), corvo (talijanski), Meerrabe (njemački) - Locus typicus
Zadar, Hrvatska
- Bibliografija
-
· DERBAL, F. i KARA M.H., 2007. Cycle sexuel du corb, Sciaena umbra (Sciaenidae), du littoral d’Annaba (Algeria est). Rapp. Comm. int. Mer Médit., 38: p. 459.
· DULčIć, J. i KRALJEVIć, M., 1996a. Weight-length relationships for 40 fish species in the eastern Adriatic (Croatian waters). Fish. Res., 28: 243–251.
· GRUBIšIć, F., 1959. Novi podaci o maksimalnim dužinama nekih jad- ranskih riba. Bilj. Inst. Oceanogr. Ribar., Split, 14: 1–8.