CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Raža kamenica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001290

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Raja clavata Linnaeus, 1758 (HRCP001290). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1290. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ugrožena je kao ciljana vrsta intenzivnim pridnenim ribolovom koćom i parangalima, a u mrežama stajaćicama pojavljuje se kao slučajna lovina. Ugrožena je također degradacijom i gubitkom staništa zbog ribolova, a dodatno i nekim biološkim osobinama vrste: malom moći reprodukcije i sporim obnavljanjem, malom gustoćom populacije i ograničenim rasprostranjenjem u Jadranu
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ugrožena je kao ciljana vrsta intenzivnim pridnenim ribolovom koćom i parangalima, a u mrežama stajaćicama pojavljuje se kao slučajna lovina. Ugrožena je također degradacijom i gubitkom staništa zbog ribolova, a dodatno i nekim biološkim osobinama vrste: malom moći reprodukcije i sporim obnavljanjem, malom gustoćom populacije i ograničenim rasprostranjenjem u Jadranu
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Sadašnje stanje populacije ove vrste zahtijeva provođenje mjera smanjenja ribolovnoga napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova, poglavito u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste, ali i vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Kako znatan broj primjeraka ostane živ i nakon što se ulovi, vraćanje onih nedoraslih u more i podizanje svijesti ribara o potrebi zaštite ugroženih vrsta također bi poboljšalo sadašnje stanje populacije. Nadalje, trebalo bi propisati najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovljavati (barem do 80 cm). Da bi se mogle predložiti dodatne zaštitne mjere, trebalo bi pojačati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Općenito može narasti do 120 cm dužine (ženke) i mase do 18 kg, ali se uglavnom love znatno manji primjerci. U istočnom Jadranu dužina oba spola kreće se pretežno od 40 do 50 cm, a najviše naraste do 105 cm u dužinu, 76 cm u širinu tjelesne ploče i mase do 7 kg (Jardas, 1973a; @upanović, 1961a; Županović i Jardas, 1989; Pallaoro et al., 2005). Mužjaci su u prosjeku manjih dužina od ženka iste dobi. Odnos dužine tijela i širine tjelesne ploče jadranskih je primjeraka 3 : 2 (ili 1,5 : 1), odnosno širina tjelesne ploče 58–71%, a njezina dužina 45–51% ukupne dužine ribe (^anadji- ja, 1959; Županović 1961a; Jardas, 1973a, 1975). Dužina predočnog prostora stane 4,4–5,7 puta u širinu tjelesne ploče. 1/2 prednjeg kuta tjelesne ploče je 43–45°. Tijelo je romboidno s više ili manje sinusoidnim prednjim rubom i šiljatim vrhovima prsnih peraja. Rostrum je kratak i tup. ^itava gornja površina tijela je hrapava, čak i na mladim primjercima. Odrasli primjerci s obje strane tijela imaju nekoliko velikih bodlja s proširenom i debelom osnovicom. Odrasli mužjaci, kao i u drugih raža, imaju bodljasta polja uz prednji rub (malare) i bočno na prsnim perajama (alare). Zubi mužjaka su šiljati, a ženka tupi, pločasti. Repna i leđne peraje, koje se nalaze na kraju repa, malene su. Trbušne peraje su dvorežnjaste. Škržne pukotine (5 pari) su kratke i smještene s donje strane glave. Štrcala su velika i smještena neposredo iza očiju. Odozgo je siva sa smeđim, bjelkastim i crnkastim mrljicama, ili čak smeđasto izmramorana, a odozdo je bijela. Troma je i neaktivna riba. Razmnožava se oviparno. Oplođena jaja zaštićena su u četvrtastim rožnatim čahurama dimenzija (bez rogova) 60–90 x 49–69 mm, koje se stvaraju u jajovodnim (nidamentalnim) žlijezdama. Ženke ih polažu na dno cijele godine, godišnje oko (108) 140 do 170 (260), u Sredozemnom moru uglavnom zimi i u proljeće (Capapé, 1976; Capapé et al., 2006). Embrionalni razvoj traje oko 4–5 mjeseci, a izvaljeni mladunci su općenito 10–11 cm dužine, u Jadranskom moru 7–10 cm.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi na kontinentskoj podini i gornjem dijelu slaza, na dnu, općenito između 20 i 700 m dubine, a u Jadranskom moru od oko 30 do 400 (500) m, uglavnom između 100 i 300 m, na različitim dnima, ali najviše na pjeskovitim (Županović, 1961; Jardas, 1973a; Županović i Jardas, 1989) ; Physisi staništa: 11.123; 11.125; 11.2411; 11.2412; 11.21121; 11.21131
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raža kamenica rasprostranjena je u istočnom dijelu Atlantskog oceana, od Norveške i Islanda do juga Afrike, u čitavom Sredozemnom moru, te u jugozapadnom dijelu Indijskog oceana (FAO: 27, 34, 37, 47, 51?)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Jadranskom moru može se naći posvuda, u kanalima i u otvorenom moru, neusporedivo više u istočnom nego u otvorenom i zapadnom dijelu (Jardas, 1984) (sl. 92). U većem je dijelu otvorenog mora, osobito uz zapadnu obalu, gotovo potpuno izlovljena


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Elasmobranchii
  • Podrazred
    Elasmobranchii
  • Nadred
    Squalomorphii
  • Red
    Rajiformes
  • Porodica
    Rajidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Hayward, P.J.; Ryland, J.S. (Ed.). (1990). The marine fauna of the British Isles and North-West Europe: 1. Introduction and protozoans to arthropods. Clarendon Press: Oxford, UK. ISBN 0-19-857356-1. 627 pp.
    Kullander (2007) Nationalnyckeln Broskfiskar manus
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    McEachran, John D., and Katherine A. Dunn, 1998: Phylogenetic Analysis of Skates, a Morphologically Conservative Clade of Elasmobranchs (Chondrichthyes: Rajidae). Copeia, vol. 1998, no. 2. 271-290.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nijssen, H. (2001)
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    raža kamenka, raža košćara, raža dračavica, polig kamenjak, polig košćan, polig dračan, polig kamenjara, žutica, kamenica raža; Vinja (1986) navodi za istočnu obalu Jadrana 7 hrvatskih pučkih naziva.
  • Strana imena
    Thornback Ray (engleski), raie bouclée (francuski), razza chiodata (talijanski), Nagelroche (njemački)
  • Locus typicus
    Europa (»Oceano Europaeo«)
  • Bibliografija
  • · CAPAPÉ, C., 1976. Contribution à la biologie des Rajidae des côtes tunisiennes. III. Raja clavata Linné, 1758: Répartition géographique
    et bathymétrique, sexualité, reproduction, fécondité. Bull. Mus. Natl. Hist. Nat., 3, 275: 907–922.
    · CAPAPÉ, C., GUÉLORGET, O., VERGNE, Y . i QUIGNARD, J.-P., 2006. Bio- logical observations on the black torpedo, Torpedo nobiliana Bona- parte, 1835 (Chondrichthyes: Torpedinidae), from two Mediterranean areas. Annales, Ser. hist. nat., 16 (1): 19–28.
    · ČANADJIJA, S., 1959. Prilozi poznavanju biologije raže kamenice (Raja clavata). Glasnik Prirodosl. muzeja Beograd, ser. B, knj. 14: 113–130.
    · JARDAS, I., 1973a. A contribution to our knowledge of the biology and ecology of Thornback ray (Raja clavata L.) and Brown ray (Raja miraletus L.) in the Adriatic. Acta Adriat., 15 (3): 1–42.
    · JARDAS, I., 1972. Prilog poznavanju ekologije nekih jadranskih hrska- vičnjača (Chondrichthyies) s posebnim osvrtom na ishranu. Acta Ad- riat., 14 (7): 1–60.
    · JARDAS, I., 1975. The morphometry and population diagnosis of Thorn- bak ray , Raja clavata L., in the Adriatic. Acta Adriat., 17 (5): 1–26.
    · JARDAS, I., 1984. Horizontal and vertical distribution of benthos Sela- chia (Pleurotremata, Hypotremata) in the Adriatic. FAO Rapp. Pêche/ FAO Fish. Rep., (290): 95–108
    · PALLAORO, A., JARDAS, I. i [ANTIć, M., 2005. Weight-length relationship for 11 chondrichthyan species in the eastern Adriatic Sea. Cybium, 29 (1): 93–96.
    · ŽUPANOVIć, [., 1961a. Prilog poznavanju biologije jadranskih riba Chondrishthyes. Acta Adriat., 9 (4): 1–84.
    · ŽUPANOVIć, [. i JARDAS, I., 1989. Fauna i flora Jadrana: Jabučka kotlina, druga knjiga. Logos, Split i Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Fauna et flora adriatica, vol. 4, 526 pp.