CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Iverak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001288

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008 Platichthys flesus (Linnaeus, 1758) (HRCP001288). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1288. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Iverak najviše stradava kao slučajna i ciljana lovina (zapadna obala Istre) alatima gospodarskog i malog ribolova, uglavnom mreža stajaćica i pridnene koće. Nepovoljne su okolnosti pritom ograničena rasprostranjenost, onečišćenje donjih tokova rijeka i estuarija, a moguće i globalno zatopljenje jer je riječ o borbenj vrsti
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Iverak najviše stradava kao slučajna i ciljana lovina (zapadna obala Istre) alatima gospodarskog i malog ribolova, uglavnom mreža stajaćica i pridnene koće. Nepovoljne su okolnosti pritom ograničena rasprostranjenost, onečišćenje donjih tokova rijeka i estuarija, a moguće i globalno zatopljenje jer je riječ o borbenoj vrsti
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1. Upravljanje vrstom, 4.1. Službeno obrazovanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Sadašnje stanje populacije ove vrste zahtijeva smanjenje ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova (prvenstveno u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste), ali i vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Poboljšanjem selektivnosti ribolovnih alata povećalo bi se preživljavanje nedoraslih primjeraka i time dugoročno osiguralo obnavljanje populacije. Nadalje, trebalo bi propisati najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovlja- vati. Da bi se mogle predložiti dodatne zaštitne mjere, treba započeti znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Iverak može narasti do 60 cm dužine i do 14 kg mase, ali se obično love upola manji primjerci, do oko 30 cm. U Jadranu je najveći zabilježeni prinjerak mjerio 45 cm (ušće Neretve, 1957), a tamošnji ribari su u to vrijeme tvrdili da se ulove i veći primjerci (Grubišić, 1959). Tijelo mu je plosnato i jajoliko, a visina tijela stane oko dvaput u njegovu standardnu dužinu. Oči se normalno nalaze na desnoj strani glave, ali su česti primjerci s očima i na lijevoj strani (na nekim područjima do 1/3 populacije), donje oko smješteno je djelomično ispred gornjeg, a razdvaja ih visok greben. Gornji profil glave blago je konkavan. Rub škržnog pretpoklopca je slobodan. Zaočni greben završava ispupčenjem. Repni držak je razmjerno dugačak i uzak. Bočna pruga je razvijena na oba boka i prekrivena je s oko 80 ljusaka, iznad prsnih peraja je zakrivljena i uz taj se zakrivljeni dio kadikad nalaze koštane kvržice. Ljuske su sitne, cikloidne, duboko usađene u kožu i stoga nevidljive; uz osnovicu leđne i podrepne peraje preobražene su u bodljaste kvržice. Leđna peraja počinje iznad očiju. Srednje šipčice leđne i podrepne peraje su najduže. Prsne i trbušne peraje su malene. Repna peraja je velika, zaobljena. Perajna formula glasi: D. 52–67, A. 36–46, Pdesna. 9–12, V . 6 šipčica. Boje je na okatom boku smeđezelenkaste, obično s tamnijim i svjetlijim mrljama, katkad i narančastim, a na slijepom se boku katkad nalaze tamne mrlje. Spolno sazrije u 3. ili 4. godini. Mrijesti se u proljeće, a vjerojatno i zimi. Aktivan je noću. Karnivoran je. Mladi do jedne godine hrane se planktonom i ličinkama kukaca, a stariji i odrasli bentoskom faunom, uključujući male ribe i beskralježnjake. @ivotni vijek mu je oko 15 godina
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Demerzalna je, migratorna, slatkovodna, brakična i morska vrsta. Zadržava se u vodi na 5–25 °C, dubokoj od 1 do 100 m, najčešće između 5 i 20 m, na muljevitim, muljevito-pjeskovitim i sitnoljušturnim dnima. Zimi se odrasli povlače u dublje toplije vode radi mriješćenja. Ličinke se približavaju obali, a kako rastu, ulaze uzvodno u donje tokove rijeke. Nedorasli žive u plitkoj vodi i estuarijima, koji su ljeti ujedno važna hranilišta odraslih primjeraka. Dok miruje na dnu, ukopava se u supstrat ; Physis staništa: 11.221–11.223; 11.4; 13.24; 21.1; 24.1
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Borealna je vrsta. Široko je rasprostranjena u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu – od Bijelog i Barentsova mora preko Baltičkog i Sjevernog mora, uključujući Föroyerske otoke, zatim engleske i irske do Gibraltara i nešto južnije – te u Sredozemnom moru, i to uz njegove sjeverne obale i u čitavom Crnom moru (FAO: 21, 27, 34, 37).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu ima je osobito u sjevernojadranskim lagunama i okolnom moru i uz zapadnu obalu Istre, a drugdje je rijetka (sl. 89). Pokoji primjerak može se naći u Podvelebitskom i Neretvanskom kanalu


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii Red
  • Red
    Pleuronectiformes
  • Porodica
    Pleuronectidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Cooper, J. Andrew, and François Chapleau, 1998: Monophyly and intrarelationships of the family Pleuronectidae (Pleuronectiformes), with a revised classification. Fishery Bulletin, vol. 96, no. 4. 686-726.
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Momigliano, Denys, P.J., Jokinen & Merilä (2019-02-28 16:12:00) Platichthys solemdali sp. nov. (Actinopterygii, Pleuronectiformes): A New Flounder Species From the Baltic Sea.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nijssen, H. (2001)
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    Van Emmerik, W.A.M. & De Nie, H.W. (2005)
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    ploča, plat, poluriba, pašara, obični iverak
  • Strana imena
    Strani nazivi: Flounder (engleski), flet (francuski), pasera di mare (talijanski), Flunder, Butt (njemački)
  • Locus typicus
    europska mora (»M. Europaeo«)
  • Bibliografija
  • · GRUBIšIć, F., 1959. Novi podaci o maksimalnim dužinama nekih jad- ranskih riba. Bilj. Inst. Oceanogr. Ribar., Split, 14: 1–8.