CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Golub

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001287

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Myliobatis aquila (Linnaeus, 1758) (HRCP001287). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1287. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Golub je regionalno ugrožen intenzivnim pridnenim ribolovom koćom, parangalima i mrežama stajaćicama, i to više kao slučajna nego ciljana lovina. Također je ugrožen degradacijom i gubitkom staništa zbog ribolova, u priobalju barem djelomično i zbog onečišćenja mora, a općenito još biološkim osobinama vrste, kao malim fekunditetom i sporim obnavljanjem te relativno malom gustoćom populacije
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Golub je regionalno ugrožen intenzivnim pridnenim ribolovom koćom, parangalima i mrežama stajaćicama, i to više kao slučajna nego ciljana lovina. Također je ugrožen degradacijom i gubitkom staništa zbog ribolova, u priobalju barem djelomično i zbog onečišćenja mora, a općenito još biološkim osobinama vrste, kao malim fekunditetom i sporim obnavljanjem te relativno malom gustoćom populacije
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1. Upravljanje vrstom, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Kako je riječ o gospodarski nevažnoj vrsti koja se ciljano ne izlovljava, pomoglo bi uvođenje restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova, a radi povećavanja dijela mora u kojem vrsta ne bi bila izložena pogubnom djelovanju ribolovnih aktivnosti. Isto tako, podizanjem svijesti ribara o potrebi zaštite ugroženih vrsta i vraćanjem živih primjeraka u more pozitivno bi se utjecalo na poboljšanje sadašnjeg stanja populacije ove vrste. Budućim znanstvenim istraživanjima trebalo bi prikupiti dodatne informacije kako bi se potanje opisale biološko-ekološke značajke ove vrste, ali i podatci o recentnom stanju populacije u Jadranu, a sve radi propisivanja djelotvornih mjera zaštite
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Golub općenito naraste u dužinu do 2,6 m i u širinu tjelesne ploče više od 1 m, a u masu oko 67 kg. U istočnom Jadranskom moru uglavnom se love znatno manji primjerci, od 20 do 50 cm dužine (Jardas et al., 2004), a najveći dosad ulovljen primjerak bio je 2,4 m dužine i mase 44 kg (Splitski kanal, 1959; Grubišić, 1959). Tjelesna ploča je romboidna, gotovo dvaput šira nego duža, s blago konveksnim prednjim i konkavnim stražnjim rubom. Obod prsnih peraja nastavlja se neposredno na obod gubice koja je kratka i široko zaobljena. Vrhovi prsnih peraja su šiljati. Koža je gola, glatka i sluzava. Glava je izdignuta iznad tjelesne ploče i frontalno ispupčena. Oči i štrcala smješteni su bočno, a 5 pari škržnih pukotina s donje strane glave. Štrcala su izdužena, vodoravna, u gornjoj razini očiju. Razmak između petog para škržnih pukotina nešto je veći od razmaka između nosnih otvora. Zubi u obje čeljusti modificirani su u poligonalne zubne ploče, a središnji red zuba u gornjoj čeljusti je 4–6 puta duži nego širi. Postoji jedna leđna peraja na početku repa, kratka je, kraća od razmaka između nosnih otvora, počinje vidno iza vrhova trbušnih peraja. Iza leđne peraje nalazi se snažna harpunasto nazubljena bodlja, a često i dvije zajedno. Rep je dugačak, bičast,dvostruko duži od dužine tjelesne ploče, repne peraje nema. Odozgo je jednolično tamnobakrene boje, a odozdo bijel sa smeđastim obodom tjelesne ploče, rep je crn. Troma je riba, pliva sporo valovitim pokretanjem čitavih prsnih peraja. Razmnožava se ovoviviparno. Embrionalni razvoj traje 6–8 mjeseci. Ženke tijekom zime i proljeća, ovisno o veličini i starosti, okote 3–7 mladunaca. U Sredozemnom moru ženke postižu spolnu zrelost pri 58–73 cm, a mužjaci 41–50 cm širine tjelesne ploče (Capapé et al., 2004a, 2006). Mužjaci rastu brže u težinu nego u dužinu (b > 3), a ženke gotovo ravnomjerno (b » 3) (Pallaoro et al., 2005)
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Golub je pridnenopelagijska vrsta. Zadržava se u toplim i umjereno toplim morima, uglavnom u priobalju, a rjeđe dalje od obale i na otvorenom moru, na dubinama do 300 m. Zalazi u plitke zaljeve, lagune i estuarije. U Jadranskom moru naseljava područja s različitim dnima, pretežno do 50 m dubine, ali se može naći i do dubine od 100 m (Jardas, 1984) ; Physis staništa: 11.221–11.225; 11.125; 11.121; 11.12242; 11.4; 13.24
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Golub je rasprostranjen uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Engleskog kanala i Irske do juga Afrike (Natal), uz otoke Azore i Madeiru te u čitavom Sredozemnom moru, ali ga nema u Crnom moru (FAO: 27, 34, 37, 47)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu difuzno je rasprostranjen uz čitavu obalu, više u kanalima nego u otvorenom moru (Jardas, 1984). U otvorenom moru najšire i najgušće je rasprostranjen u sjevernom Jadranu, do izobate od oko 50 m (sl. 87)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Elasmobranchii
  • Podrazred
    Elasmobranchii
  • Nadred
    Squalomorphii
  • Red
    Myliobatiformes
  • Porodica
    Myliobatidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Kullander, O, Stach, Nyman, Samuelsson, Hansson, G, Delling, Blom & Jilg (2016-04-18 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges Flora och Fauna. Ryggsträngsdjur: Lansettfiskar–broskfiskar, Chordata: Branchiostomatidae–Chondrichthyes.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    golub kosir, soko, biskup, ororaža, golub morski, morski golub kosir; Vinja (1985) za ovu i vrlo sličnu vrstu Ptero- mylaeus bovinus navodi za istočnu obalu Jadrana 28 hrvatskih pučkih naziva.
  • Strana imena
    Common Eagle Ray (engleski), aigle de mer, aigle commun (francuski), aquila di mare (talijanski), Adlerroche (njemački)
  • Locus typicus
    Sredozemno more
  • Bibliografija
  • · CAPAPÉ, C., QUIGNARD, J.-P ., GUÉLORGET, O., BRADAÏ, M.N., BOUAÏN, A., BEN SOUISSI, J., ZAOUALI, J. i HEMIDA, F., 2004a. Observations on biometrical parameters in elasmobranch species from Maghrebin wat- ers: A survey . Annales, Ser. hist. nat., 14 (1): 1–10.
    · CAPAPÉ, C., GUÉLORGET, O., VERGNE, Y ., MARQUÈS, A. i QUIGNARD J.-P., 2006. Skates and rays (Chondrichthyes) from waters off the Lang- uedocian coast (southern France, northern Mediterranean): historical survey and present status. Annales, Ser. hist. nat., 16 (2): 165–178.
    · JARDAS, I., [ANTIć, M. i PALLAORO, A., 2004. Diet composition of the eagle ray , Myliobatis aquila (Chondrichthyes: Myliobatidae), in the eastern Adriatic Sea. Cybium, 28 (4): 372–374.
    · JARDAS, I., 1984. Horizontal and vertical distribution of benthos Sela- chia (Pleurotremata, Hypotremata) in the Adriatic. FAO Rapp. Pêche/ FAO Fish. Rep., (290): 95–108.
    · PALLAORO, A., JARDAS, I. i [ANTIć, M., 2005. Weight-length relationship for 11 chondrichthyan species in the eastern Adriatic Sea. Cybium, 29 (1): 93–96.
    · GRUBIšIć, F., 1959. Novi podaci o maksimalnim dužinama nekih jad- ranskih riba. Bilj. Inst. Oceanogr. Ribar., Split, 14: 1–8.