CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Pas mekaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001286

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Mustelus mustelus (Linnaeus, 1758) (HRCP001286). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1286. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ugrožen je zbog intenzivnog izlovljavanja pridnenom koćom, parangalima i nekim mrežama stajaćicama, kao ciljana vrsta ili slučajna lovina, ali ne podjednako u čitavom Jadranu. Naime, stanje populacije mnogo je bolje u kanalskom području nego u otvorenom moru, gdje se mogu uloviti samo još pojedinačni primjerci. Osim ribolovne smrtnosti, uzroke njegove ugroženosti treba tražiti i u degradaciji ili gubitku staništa zbog ribolova i onečišćivanja mora (morskog dna), kao i u nekim njegovim biološkim osobinama: spor rast, kasno postizanje spolne zrelosti i mala sposobnost obnavljanja populacije
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ugrožen je zbog intenzivnog izlovljavanja pridnenom koćom, parangalima i nekim mrežama stajaćicama, kao ciljana vrsta ili slučajna lovina, ali ne podjednako u čitavom Jadranu. Naime, stanje populacije mnogo je bolje u kanalskom području nego u otvorenom moru, gdje se mogu uloviti samo još pojedinačni primjerci. Osim ribolovne smrtnosti, uzroke njegove ugroženosti treba tražiti i u degradaciji ili gubitku staništa zbog ribolova i onečišćivanja mora (morskog dna), kao i u nekim njegovim biološkim osobinama: spor rast, kasno postizanje spolne zrelosti i mala sposobnost obnavljanja populacije
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1. Upravljanje vrstom, 4.1. Službeno obrazovanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Sadašnje stanje populacije ove vrste zahtijeva provođenje mjera smanjenja ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova (prvenstveno u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste), ali i vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Kako je znatan broj jedinka ove vrste živ i nakon što se ulovi, vraćanje nedoraslih primjeraka u more i podizanje svijesti ribara o potrebi zaštite ugroženih vrsta također bi poboljšalo sadašnje stanje populacije. Nadalje, trebalo bi propisati najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovljavati (barem 80 cm). Da bi se mogle predložiti dodatne zaštitne mjere, treba pojačati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološko-ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je vitko, vretenasto. Glava i gubica su kratke, gubica s oštro zakrivljenim vrhom. Prostor između nosnih otvora je širok, širi od 1/4 njihove dužine. Oči su vrlo velike, ovalne, njihova dužina stane oko 1,9 do 2,8 puta u predočni prostor. Usta su kratka, dužina im je podjednaka dužini oka. Zubi su zrnati, gusto poredani u više redova poput mozaika. Nabori u kutovima gornje usne duži su od onih donjih. Škržnih pukotina je 5 pari,kratke su, a dva su posljednja para iznad osnovica prsnih peraja. štrcala su osrednje veličine, iza očiju. Bočna pruga se iznad trbušnih peraja blago izdiže. Leđne peraje su dvije, jednake oblikom, ali je prva znatno veća od druge; prva počinje iznad unutrašnjih oboda prsnih peraja. Prsne peraje su osrednje veličine, dužine 13–17% ukupne dužine tijela. Trbušni (polumjesečast) i završni režanj nejednakokrišćane repne peraje dobro su razvijeni. Mužjaci narastu do 110 cm, a ženke do 165 cm. Iste dužine (De Maddalena et al., 2001) ili tek nešto manji bili su i najveći primjerci dosad ulovljeni u Jadranu (Grubišić, 1959; Lipej et al., 2004). Odozgo je jednolično sive ili sivosmeđe boje, trbuh je bijel. Razmnožavanje psa mekaša je viviparno, placentarno, s placentom od žumanjčane vrećice. Mužjaci postižu spolnu zrelost pri dužini od 70 do 96 cm, a ženke pri približno 80 cm ili općenito od 6.–15. godine života. Raste gotovo jednakomjerno u dužinu i masu (b = 3) (Pallaoro et al., 2005). ženke se kote cijele godine, osobito zimi i u proljeće. Broj mladunaca po okotu može biti od 4 do 15, moguće i više (28), što ovisi o veličini ženke. Kad se mladunci okote dugi su oko 39 cm. Embrionalni razvoj traje 10 do 11 mjeseci. životni vijek je procijenjen do, najviše, 24 godine
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Zadržava se na dnu u području kontinentske podine i gornjeg dijela slaza. U Jadranskom moru nalazi se podjednako na svim dubinama od 9 do 220 m, na različitim dnima, ali u većoj mjeri na muljevitim (Karlovac, 1978; Jardas, 1984) ; Physis staništa: 11.222–11.225; 11.211; 11.2411; 11.2412; 11.251
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    M. mustelus je rasprostranjen u istočnom Atlantskom oceanu, od V . Britanije do juga Afrike, uključujući i čitavo Sredozemno more (FAO: 27, 34, 37, 47). Nema ga u Crnom moru
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Jadranu je uglavnom prisutan u istočnom dijelu, gdje je brojniji u kanalskom području nego u otvorenom moru (Jardas, 1984). [ire je rasprostranjen jedino u sjevernom Jadranu, i to pliće od 50 m (sl. 86). Uz zapadnojadransku obalu, osim u sjevernom dijelu, gotovo je potpuno izlovljen


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Elasmobranchii
  • Podrazred
    Elasmobranchii
  • Nadred
    Galeomorphii
  • Red
    Carcharhiniformes
  • Porodica
    Triakidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Compagno, Leonard J. V., 1984: Sharks of the World: An annotated and illustrated catalogue of shark species known to date. FAO Fisheries Synopsis, no. 125, vol. 4, pt. 2.
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Nijssen, H. (2001)
    Svensson, M. (1900-01-01 00:00:00) Nordisk fisklista enligt Catalog of Fishes 2011-12-30.xslx. Excel-fil med mejl till Johan Liljeblad 2012-02-23.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    pas mekaš čukov, pas čukov pena, kucin mekuš, glatki ćukov
  • Strana imena
    Smooth-hound (engleski), émissole lisse (francuski), palombo liscio (talijanski), Glatthai (njemački)
  • Locus typicus
    Europa
  • Bibliografija
  • · DE MADDALENA, A., PISCITELLI, L. I MALANDRA, R., 2001. The largest specimen of smooth-hound, Mustelus mustelus (Linnaeus, 1758), re- corded from the Mediterranean Sea. Bilj. Inst. Oceanogr. Ribar., Split, 48: 1–8.
    · GRUBIšIć, F., 1959. Novi podaci o maksimalnim dužinama nekih jad- ranskih riba. Bilj. Inst. Oceanogr. Ribar., Split, 14: 1–8.
    · JARDAS, I., 1984. Horizontal and vertical distribution of benthos Sela- chia (Pleurotremata, Hypotremata) in the Adriatic. FAO Rapp. Pêche/ FAO Fish. Rep., (290): 95–108.
    · JARDAS, I., [ANTIć, M., NERLOVIć, V . i PALLAORO, A., 2007a. Diet of the smooth-hound, Mustelus mustelus (Chondrichthyes: Triakidae), in the eastern Adriatic Sea. Cybyum, u tisku
    · KARLOVAC, O., 1978. Psi mekaši Jadrana. Morsko ribarstvo, 4: 186–188.
    · LIPEJ, L., DE MADDALENA, A. i SOLDO, A., 2004. Sharks of the Adriatic Sea. Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče Kop- er, Zgodovinsko društvo za južno Primorsko, Koper, 253 pp.
    · PALLAORO, A., JARDAS, I. i [ANTIć, M., 2005. Weight-length relationship for 11 chondrichthyan species in the eastern Adriatic Sea. Cybium, 29 (1): 93–96.