CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Cipal dugaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001283

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Liza saliens (Risso, 1810) (HRCP001283). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1283. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Cipal dugaš regionalno je ugrožen izlovljavanjem priobalnim ribolovnim alatima, pogotovo plivaricom ciplaricom, vršama i mrežama stajaćicama, zatim smanjivanjem kvalitete staništa zbog urbanizacije i industrijalizacije obale i onečišćenja plitkoga priobalnog mora, estuarija i donjih tokova rijeka i nedopuštena načina ribolova (upotreba eksploziva)
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Cipal dugaš regionalno je ugrožen izlovljavanjem priobalnim ribolovnim alatima, pogotovo plivaricom ciplaricom, vršama i mrežama stajaćicama, zatim smanjivanjem kvalitete staništa zbog urbanizacije i industrijalizacije obale i onečišćenja plitkoga priobalnog mora, estuarija i donjih tokova rijeka i nedopuštena načina ribolova (upotreba eksploziva)
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Može se zaštititi kao i druge vrste cipala – treba dakle sprječavati onečišćenje vodotoka i priobalnog mora, a najmanju veličinu od 16 cm, propisanu Naredbom, treba povećati na barem 25 cm kako bi se nedorasli primjerci zaštitili od izlovljavanja. Potpuniji podatci o njegovoj biologiji, ekologiji i staništu, koji su sada razmjerno oskudni, također bi pridonijeli uspješnijoj zaštiti
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    nosnih otvora. Predčeljusti (praemaxillare) su ispružive. Prozirni masni (adipozni) kapci na očima slabo su razvijeni. Usnice su tanke, tanje od dijametra očne zjenice. Zubi su vrlo sitni. Ljuske su velike, na leđima s 2–5 žljebića različite dužine, koji su više-manje konvergentni. Prostor između nosnih otvora sav je prekriven sitnim ljuskama, a one dopiru i do ispred otvora. Prsne peraje, položene vrhovima prema nap- rijed, dopiru do prednjeg oboda oka ili čak dalje. [kržni poklopci su tvrdi i blago konveksni, s pravilno zaobljenim stražnjim rubom. Leđne peraje su dvije, kratke su i trokutaste, široko razmaknute. Podrepna peraja je slična drugoj leđnoj kojoj stoji nasuprot. Repni držak je vi- sok, a repna peraja široka i plitko račvasta sa zašiljenim vrhovima. Ne- ma bočne pruge. Perajna formula glasi: D1. IV , D2. I + 8–9, A. III + (8) 9, P . 15, V . I + 5 šipčica. Leđa su modrosiva, bokovi svjetliji, a trbuh bijelosrebrnast. Po bokovima, duž nizova ljusaka, pruža se 5–6 vodo- ravnih smeđastih ili plavkastih pruga. Na škržnom je poklopcu obično zlatkasta mrlja. Zadržava se u plovama. Mužjaci spolno sazriju u trećoj, a ženke u čet- vrtoj godini. Mrijesti se u proljeće, u moru, ali su mrjestilišta nepozna- ta. Ikra i ličinački stadiji su pelagijski. Omnivoran je, hrani se, kao i ostali cipli, epifitskim algama, organskim detritusom i sitnim organiz- mima bentala i pelagijala
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pelagijska je, priobalna, morska i brakična vrsta ribe, dubinskog raspona od površine do najviše 35 m dubine. Izbjegava vode premale slanosti, podnosi kolebanje saliniteta između 15 i 40 (45) ‰. Dolazi pretežno u priobalnim vodama, a rjeđe od ostalih cipala ulazi u estuarije i lagune. Mladi se, naprotiv, zadržavaju po lagunama i oko estuarija u koje ulaze u kolovozu, rujnu i listopadu ; Physis staništa: 11.125; 11.121; 89.11; 11.221; 11.4; 13.24
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjen je u čitavom Sredozemnom i Crnom moru i uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Biskajskog zaljeva do Angole, a unesen je u Kaspijsko jezero (FAO: 27, 34, 37, 47, 04)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu živi uz čitavu obalu (Morović, 1961), a čest je i uz vanjske obale naših otoka (sl. 83)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygi
  • Red
    Mugiliformes
  • Porodica
    Mugilidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    skočac (cipo) dugaš, cipal putnik, cipal mržnjak, cipal vodenjak, cifal, lizavac; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 30 hrvatskih pučkih naziva
  • Strana imena
    Leaping Mullet (engleski), mulet sauteur (francuski), cefalo verzelata (talijanski), Springmeeräsche (njemački)
  • Locus typicus
    Nica, Francuska, Sredozemno more
  • Bibliografija
  • -