CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Smokva

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001282

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Labrus mixtus Linnaeus, 1758 (HRCP001282). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1282. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Najugroženija je zbog izlovljavanja različitim priobalnim ribolovnim alatima i podvodnom puškom, zbog degradacije staništa kao posljedice različitih ljudskih aktivnosti na obali i u moru, zbog onečišćenja priobalnoga mora, čestog uznemirivanja, a nepovoljna su okolnost i neki njezini unutrašnji čimbenici mala gustoća populacije, protoginija i poremećen odnos spolova.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Najugroženija je zbog izlovljavanja različitim priobalnim ribolovnim alatima i podvodnom puškom, zbog degradacije staništa kao posljedice različitih ljudskih aktivnosti na obali i u moru, zbog onečišćenja priobalnoga mora, čestog uznemirivanja, a nepovoljna su okolnost i neki njezini unutrašnji čimbenici mala gustoća populacije, protoginija i poremećen odnos spolova.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 3.1.3. Ograničavanje rasta populacije
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Najbolja zaštitna mjera smokve bila bi propisivanje najmanje veličine ispod koje se ne smije loviti, a koja zbog zaštite oba spola ne bi smjela biti manja od 25 cm, i zaštita staništa. Bolje poznavanje njezine rasprostranjenosti i brojnosti, biologije i staništa, što sada nedostaje, te uvođenje praćenja stanja (monitoring) dalo bi osnove i za dodatne mogućnosti zaštite
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Mužjaci narastu do 40 cm, a ženke do 30 cm standardne dužine, ali se obično love manji primjerci. Tijelo je izduženo, ovalno i bočno stisnuto, prekriveno velikim cikloidnim ljuskama, koje prekrivaju i veći dio glave. Dužina glave veća je od vlastite visine i visine tijela. Gubica je šiljasta, a usta velika i završna, s tankim mesnatim usnicama koje su ispružive. Stražnji obod škržnog pretpoklopca je gladak, a samo u juvenilnih primjeraka pilasto nazubljen. Bočna pruga slijedi gornji profil tijela i prekrivena je s 45–48 ljusaka. Leđna peraja je dugačka i cijelom dužinom jednake visine, njezin je mekani dio veće dužine nego visine. Prsne peraje su razmjerno malene i zaobljene, a trbušne su smještene na prsima. Repna peraja je zaobljena. Formula peraja glasi: D. XVI–XIX + 11–14, A. III + 9–12, P . 14– 16, V . I + 5 šipčica. U obojenosti se pokazuje izrazito spolno dvoličje. ženke su jednolično narančastoružičaste 2–3 crne mrlje straga na leđima, od kojih su dvije na osnovici mekanoga dijela leđne peraje, a sve su međusobno odijeljene većim bijelim mrljama. Mužjaci su jednolično žuti ili s crnkastim uzdužnim pojasom do smeđemaslinasti, s 5–6 uzdužnih plavih pruga, a plave boje ima i na glavi i perajama. Trbušne peraje su narančastožute. Obično je solitarna ili u paru. Proterogini je dvospolac. Ovisno o području mrijesti se od travnja do kolovoza. Ikra je demerzalna. Za mriješćenja mužjaci izgrade gnijezdo od alga i morskih cvjetnica u koje ženke polože oko 1000 komada ikre. Mužjaci štite gnijezdo i ne trpe suparnike u svojoj blizini. Spolno sazrije kao ženka s 2 godine ili pri nekih 16 cm dužine. Karnivorna je. Hrani se uglavnom dekapodnim rakovima, zatim ribom, mekušcima i mnogočetinašima. životni joj je vijek oko 20 godina
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Priobalna je i sedentarna vrsta. Vezana je za strme obrasle obale, podmorske grebene i brakove s mnogo rupa, procijepa i špilja, od 2 do 150 (200) m dubine, ali dublje od 20 m rijetko zalazi. Nađe se i u koraligenu; Physis staništa: 11.2411; 11.251; 11.2412; 11.261; 19.6
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Smokva je rasprostranjena u Sredozemnom moru (ali ne i u Crnom moru) i uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Norveške (Trondheim fjord) do Senegala, uključujući Azore i Madeiru (FAO: 27, 34, 37)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu može se vjerojatno naći uz čitavu obalu, ali je u srednjem i južnom dijelu brojnija (sl. 82)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acantopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Labridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    International Commission on Zoological Nomenclature. Opinion 1954 Labrus Linnaeus, 1758, Cichlasoma Swainson, 1839 and Polycentrus M?ller & Troschel, 1848 (Osteichthyes, Perciformes): conserved by the designation of Labrus mixtus Linnaeus, 1758 as the type species of Labrus and L. Bimaculatus Linnaeus 1758 as the type species of Cichlasoma; and Polycentrus Schomburgkii M?ller & Troschel, 1849: specific name given precedence over L. Punctatus Linnaeus, 1758.Bulletin of Zoological Nomenclature 57(2), 131-136 (2000)
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Parenti, Paola, and John E. Randall, 2000: An annotated checklist of the species of the Labroid fish families Labridae and Scaridae. Ichthyological Bulletin of the J. L. B. Smith Institute of Ichthyology, no. 68. 97.
    Wheeler, A. (1992). A list of the common and scientific names of fishes of the British Isles. J. Fish Biol. 41(Suppl. A): 1-37
  • Ostala hrvatska imena
    figa, cincela, hinac, pika, gladić smokva(ča) narančasta, smokva(ča) žutomodra; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 28 hrvatskih pučkih naziva
  • Strana imena
    Cuckoo Wrasse (engleski), vieille coquette (francuski), tordo fischietto, colombina (talijanski), Kuckuckslippfisch (njemački).
  • Locus typicus
    Liburnija (područje koje se duž mora protezalo od Raše do Zrmanje), Hrvatska
  • Bibliografija
  • -