CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrana

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001281

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Labrus merula Linnaeus, 1758 (HRCP001281). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1281. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Glavni je razlog njezine ugroženosti smrtnost zbog slučajnog ulova priobalnim mrežama stajaćicama (u prvom redu poponicom), sitnim udičarskim alatima, vršom i osobito podvodnom puškom, zatim degradacija ili gubitak staništa zbog ribolova, širenja alohtonih alga roda Caulerpa u livadama posidonije, urbanizacija i idustrijalizacija obale, hidrogradnja i onečišćenje priobalnog mora i, često, uznemirivanja
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Glavni je razlog njezine ugroženosti smrtnost zbog slučajnog ulova priobalnim mrežama stajaćicama (u prvom redu poponicom), sitnim udičarskim alatima, vršom i osobito podvodnom puškom, zatim degradacija ili gubitak staništa zbog ribolova, širenja alohtonih alga roda Caulerpa u livadama posidonije, urbanizacija i idustrijalizacija obale, hidrogradnja i onečišćenje priobalnog mora i, često, uznemirivanja
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.3. Ograničavanje rasta populacije, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Najbolja mjera zaštite vrane bila bi propisivanje najmanje veličine ispod koje se ne bi smjela loviti (ne manja od 20 cm) i zaštita staništa. Znanstveno istraživanje njezine rasprostranjenosti i brojnosti, biologije i staništa te uvođenje praćenja stanja (monitoring) omogućilo bi davanje i drugih prijedloga za njezinu zaštitu
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Naraste općenito do 45–50 cm dužine i mase do 1,5 kg, ali se obično love primjerci dugi 15 do 30 cm. I u istočnom su Jadranu zabilježeni primjerci spomenutih najvećih dužina (Grubišić, 1959). Tijelo vrane je izduženo, ovalno i bočno stisnuto, prekriveno velikim cikloidnim ljuskama. Glava je visoka i dugačka, njezina je dužina jednaka ili nešto manja od visine tijela i većim dijelom prekrivena ljuskama. Gubica je dugačka, usta malena i završna, s tankim mesnatim usnicama koje su ispružive. Zubi su jaki i konični, ima ih po 20-ak u obje čeljusti i poredani su u jednom nizu, a oni sprijeda razvijeniji. Bočna pruga slijedi gornji profil tijela i prekrivena je s 40–48 ljusaka. Leđna peraja je dugačka, s prednjim bodljastim i stražnjim mekanim, izdignutim i zaobljenim dijelom veće visine nego dužine. Prsne peraje su široke i zaobljene, trbušne peraje su smještene na prsima, a repna peraja je zaobljena, često s malim usjekom na sredini. Repni držak je visok. Perajna formula glasi: D. XVII–XIX + 11–14, A. III + 8–12, P . 15, V . I + 5 šipčica. Boja tijela varira ovisno o dobi, spolu, sezoni i okolišu. Odozgo je obično maslinastozelena do tamnomodra, a bokovi su svjetliji, s prijelazom u ljubičastu boju. Mekani dio leđne i podrepne te repna peraja imaju svjetloplavi rub. Katkad je nešto tamnije izmrljana. Dok je mlada, gdjekad se zadržava u skupinama, a stariji su primjerci samotnjaci i teritorijalni. Protoginični je dvospolac. Mrijesti se od druge polovine zime do prve polovine proljeća (veljača–svibanj), u to doba mužjaci ne trpe suparnike u svojoj blizini. Ikra je demerzalna, ženke je lijepe na listove morskih cvjetnica, a mužjaci je potom oplode i čuvaju do izvaljenja (eklozije). Spolno sazrije s 2 godine starosti ili pri dužini od 15 do 20 cm. Karnivorna je, hrani se mekušcima, rakovima, bodljikašima i mnogočetinašima. Može doživjeti 17 godina.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Zadržava se najčešće na tvrdom i algama bogato obraslom dnu i u livadama morske cvjetnice Posidonia oceanica ako su u blizini kamene gromade ili podmorski grebeni, a na dubinama od 2 do 50 m. Voli položitije obale i mirnije vode. U zimsko doba povlači se dublje. Brojnija je u priobalju i uz otoke bliže kopnu. Mlađ se obično zadržava u livadama morskih cvjetnica rodova Zostera i Cymodocea ; Physis staništa: 11.34; 11.2411; 11.223; 19.6
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjena je u Sredozemnom moru (ali ne i u Crnom moru) i uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Portugala do Maroka, uključujući Azore (FAO: 27, 34, 37)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjena je uz čitavu obalu, a najčešće oko kvarnerskih i zadarskih otoka (nekoć i uz zapadnu obalu Istre) (sl. 81)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acantopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Labridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Parenti, Paola, and John E. Randall, 2000: An annotated checklist of the species of the Labroid fish families Labridae and Scaridae. Ichthyological Bulletin of the J. L. B. Smith Institute of Ichthyology, no. 68. 97.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    lignjača, pešac vranac, crnac, mijerla, lenac; Vi- nja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 31 hrvatski pučki naziv
  • Strana imena
    Brown Wrasse (engleski), merle (francuski), tordo nero (talijanski), Amsellippfisch (njemački)
  • Locus typicus
    Europa
  • Bibliografija
  • · GRUBIšIć, F., 1959. Novi podaci o maksimalnim dužinama nekih jad- ranskih riba. Bilj. Inst. Oceanogr. Ribar., Split, 14: 1–8.