CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Šarag

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001280

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Diplodus sargus (Linnaeus, 1758) (HRCP001280). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1280. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Šarag je ugrožen izlovljavanjem različitim ribolovnim alatima, sredstvima i načinima ribolova: tramatom, mrežama stajaćicama, vršama, udičarskim alatima, podvodnom puškom i ostima, uglavnom kao ciljana lovina. Ugrožen je također uznemirivanjem, degradacijom i sužavanjem životnog prostora zbog onečišćenja priobalnog mora i estuarnih područja, širenja alohtonih alga roda Caulerpa i ribolova (npr. degradacija livada posidonije).
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Šarag je ugrožen izlovljavanjem različitim ribolovnim alatima, sredstvima i načinima ribolova: tramatom, mrežama stajaćicama, vršama, udičarskim alatima, podvodnom puškom i ostima, uglavnom kao ciljana lovina. Ugrožen je također uznemirivanjem, degradacijom i sužavanjem životnog prostora zbog onečišćenja priobalnog mora i estuarnih područja, širenja alohtonih alga roda Caulerpa i ribolova (npr. degradacija livada posidonije).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3. Upravljanje vrstama, 4.1. Službeno obrazovanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Naredbom o zaštiti riba i drugih morskih organizama zaštićen je najmanjom veličinom i lovostajem u vrijeme mriješćenja, međutim propisanu najmanju veličinu od 15 cm, iznad koje se smije loviti, trebalo bi povećati na barem 21 cm, kao što je bilo prije, kako bi se zaštitili nedorasli primjerci, s time da se ova i druge zakonske odredbe koje su na snazi i pridonose zaštiti vrste i staništa striktno primjenjuju u praksi, što nije uvijek slučaj. Zaštiti bi se pridonijelo i boljim poznavanjem njegove biologije, ekologije i stanja staništa, pa bi u tom smjeru trebalo provoditi znanstvena istraživanja i obavljati povremeno praćenje stanja (monitoring)
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Šarag naraste do 47 cm dužine i mase do 2,5 kg, ali je srednja lovna masa oko 1 kg. Tijelo je u profilu ovalno, visoko i bočno stisnuto. Gubica je kratka i šiljasta, a usta malena, završna, s tankim usnicama. ^eljusti su snažne, sprijeda je u obje čeljusti po 8 dlijetastih zuba, a iza njih su valutičasti kutnjaci poredani u 2–4 niza. Ljuske su velike, cikloidne, sitnije ljuske se također nalaze na obrazima, škržnim poklopcima i tjemenu. Na čeonom dijelu glave nalazi se ljuskavo polje u, prema naprijed, izbočenom luku, koje je odvojeno od ljuskava zatiljka golom prugom koja se proteže između gornjih rubova škržnih pretpoklopaca. Bočna pruga prati gornji profil tijela i prekrivena je sa 60–65 ljusaka. Leđna peraja je dugačka, sprijeda s bodljastim, a straga s mekanim šipčicama. Prsne peraje su velike, srpolike, sa zašiljenim vrhom. Trbušne peraje relativno su velike i pomaknute na prsa, svojim vrhovima dosežu do početka podrepne peraje. Repna peraja je široka, račvasta. Formula peraja glasi: D. XI–XII + 12–15, A. III + 12–14, P . 15–17, V . I + 5 šipčica. Boje je sivosrebrnkaste, po leđima smeđaste, sa 6–8 uspravnih crnkastih pruga koje se kod starijih primjeraka jedva naziru ili čak izgube. Opna na škržnom poklopcu je crna. Na repnom dršku postoji široka, sedlasta crna pruga. Obodi neparnih peraja su crni. Zadržava se u manjim plovama. U pravilu je razlučena spola, ali se javlja i kao rudimentarni dvospolac s parcijalnom proterandrijom. Mrijesti se u proljeće kad se temperatura vode podigne od 15 do 18 °C, neposredno iza zimskog minimuma (Tuniski zaljev), spolnu zrelost (TL50%) postiže u četvrtoj godini života, ili približno pri 21 cm dužine (Mouine et al., 2007). Ikra je pelagijska. U istočnom Jadranu rast šarga u dužinu i masu zapravo je jednakomjeran (b = 3) (Dulčić i Kraljević, 1996a) isto kao i u drugdje u Sredozemlju (Mouine et al., 2007)
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Priobalna je, pridnenopelagijska i anadromna vrsta, a mladi su i eurihalini. Stanovnik je gornjeg dijela kontinentske podine, od obalnog ruba do najviše 100 m dubine, uglavnom samo do 50 m. Odrasli žive dublje od juvenilnih. Zadržava se obično uz veliko odvaljeno i obraslo kamenje te uz obraslu kamenitu obalu s mnogo rupa i procijepa u koje se rado sklanja (»šargere«), a nađe se i iznad koraligena i u livadama morske cvjetnice Posidonia oceanica. Mladi se obično drže obale, u proljeće ulaze u brakične vode i lagune, a u jesen se vraćaju u more; Physis staništa: 11.221; 11.2411; 11.2413; 11.251; 11.34; 11.231; 11.121; 11.125; 11.4; 13.24
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    D. s. sargus je sredozemnomorsko-crnomorska podvrsta. Raširen je u čitavom Sredozemnom i Crnom mo- ru (FAO: 37), a u istočnom Atlantskom oceanu, od Biskajskog zaljeva do Kanarskih i Kapverdskih otoka, dolazi podvrsta D. s. cadenati de la Paz, Bauchot & Daget, 1974 (FAO: 27, 34, 47).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Jadranskom moru rasprostranjen je posvuda uzobalno (sl. 79)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Sparidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Kalk, Margaret. (1958). Ecological studies on the shores of Mocambique. The fauna of intertidal rocks of Inhaca Island, Delagua Bay. Annals of the Natal Museum. 14(2): 189-242.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    šarg, sarak, crnoprug, prezimac, crnoprugi šarag; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 24 hrvatska pučka naziva
  • Strana imena
    White Seabream (engleski), sar commun (francuski), sarago, sargo maggiore (talijanski), Bindenbrasse (njemački)
  • Locus typicus
    Toskansko more
  • Bibliografija
  • · MOUINE, M., KTARI, M.-H. i CHAKROUN-MARZOUK, N., 2007. Aspects reproductifs de Spondyliosoma cantharus (Linnaeus, 1758), des côtes tunisiennes. Rapp. Comm. int. mer Médit., 38: p. 459.