CRVENI POPIS
Natrag
Pic
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001279
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Diplodus puntazzo (Cetti, 1777) (HRCP001279). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1279. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivan Jardas
Armin Pallaoro
Nedo Vrgoč
Stjepan Jukić-Peladić
Vlado Dadić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Pic je u prvom redu ugrožen izlovljavanjem različitim ribolovnim alatima, sredstvima i načinima ribolova: tramatom, mrežama stajaćicama, vršama, udičarskim alatima, podvodnom puškom i ostima, i to uglavnom kao ciljana lovina. Ugrožen je također uznemirivanjem, degradacijom i sužavanjem životnog prostora zbog onečišćenja priobalnog mora i estuarnih područja, širenja alohtonih tropskih alga roda Caulerpa i ribolova (npr. degrada- cija livada posidonije) - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Pic je u prvom redu ugrožen izlovljavanjem različitim ribolovnim alatima, sredstvima i načinima ribolova: tramatom, mrežama stajaćicama, vršama, udičarskim alatima, podvodnom puškom i ostima, i to uglavnom kao ciljana lovina. Ugrožen je također uznemirivanjem, degradacijom i sužavanjem životnog prostora zbog onečišćenja priobalnog mora i estuarnih područja, širenja alohtonih tropskih alga roda Caulerpa i ribolova (npr. degrada- cija livada posidonije) - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
3.1. Upravljanje vrstom, 4.1. Službeno obrazovanje - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Naredbom o zaštiti riba i drugih morskih organizama zaštićen je najmanjom veličinom, međutim propisanu veličinu od 15 cm, ispod koje se ne smije loviti, trebalo bi povećati na barem 22 cm, kao prijašnjih godina, kako bi se zaštitili nedorasli primjerci kojih je sada mnogo u lovinama, s time da se ova i druge zakonske odredbe koje su na snazi i pridonose zaštiti vrste i staništa striktno primjenjuju u praksi, što nije uvijek slučaj. Zaštiti bi se pridonijelo i boljim poznavanjem njegove biologije, ekologije i stanja staništa, pa bi u tom smjeru trebalo provoditi znanstvena istraživanja i obavljati povremeno praćenje stanja (monitoring) - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Naraste općenito do 47 cm u dužinu, a toliko naraste i u Jadranskom moru (Kraljević et al., 2007), i masu do 2,5 kg, ali se obično love samo primjerci do 20 ili 25 cm dužine. Tijelo je u profilu ovalno, visoko i bočno stisnuto. Gornji profil glave blago je konkavan. Gubica je blago ispupčena i šiljasta, usta su malena, završna, s tankim usnicama. U obje čeljusti ima po 8 svjetlos- međih sjekutića koji su jače naprijed iskošeni, a iza njih još 1–2 niza rudimentarnih, zrnatih kutnjaka. Ljuske su velike, cikloidne, manje ljuske nalaze se također na obrazima i škržnim poklopcima. Na čeonom dijelu glave naziru se dva postrana ljuskava polja, koja su od klinastog ljuskavog polja na zatiljku obostrano odvojena uskom golom prugom, koje polaze od škržnih pretpoklopaca i pružaju se medijalno prema naprijed. Bočna pruga prati gornji profil tijela. Leđna peraja je dugačka, sprijeda s bodljastim, a straga s mekanim šipčicama. Prsne peraje su dugačke, srpolike, zašiljena vrha. Repna peraja je široka, račvasta. Trbušne peraje su smještene na prsima. Formula peraja glasi: D. XI + 12–15, A. III + 11–13, P. 15–16, V . I + 5 šipčica. Po leđima i boku je sivkastosrebrnast sa 7–9 uspravnih crnkastih pruga, a ona na repnom dršku je široka i sedlasta. Stražnji obod repne peraje je crn. živi samotnjački ili u malim skupinama. Eratičan je. U Jadranu su svi primjerci iznad 22 cm spolno zreli, odnos spolova mužjaci : ženke je 0,75 : 1, ali se on mijenja s obzirom na dužinske razrede, raste sporo, i to približno jednakomjerno u dužinu i masu (b = 3), a životni vijek mu je oko 18 godina (Dulčić i Kraljević, 1996a; Kraljević et al., 2007). Mrijesti se početkom ljeta. Ikra je pelagijska. Po načinu prehrane je omnivor, hrani se makrofitskim algama, školjkašima, spužvama, mnogočetinašima, zmijačama, koraljima i drugim zoobentoskim organizmima (Dulčić et al., 2006). Sastav hrane se mijenja s rastom ribe i tijekom godine - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Pic je pridnenopelagijska, oceanodromna, morska i brakična riba, koja zalazi do 150 m dubine, ali se uglavnom nalazi samo do 50 m. Zadržava se u priobalnim vodama, više uz kamenita i čvrsta dna, među kamenjem i škrapama, ali i na ostalim vrstama dna i u livadama morske cvjetnice Posidonia oceanica. Mladi se nađu i u brakičnim vodama. ; Physis staništa: 11.2411; 11.2413; 11.221–11,223; 11.231; 11.273; 11.295; 11.2412; 11.225; 11.121; 11.125; 11.4; 13.24 - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjen je u Sredozemnom i Cr- nom moru te u istočnom Atlantskom oceanu, od Biskajskog zaljeva do Siera Leone, uključujući Kanarske i Kapverdske otoke (FAO: 27, 34, 37) - Nacionalna rasprostranjenost
U istočnom Jadranu rasprostranjen je na cijelom uzobalnom području (sl. 78)
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
Neopterygii - Nadred
Acanthopterygii - Red
Perciformes - Porodica
Sparidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
šiljac, kopač, pokućarac, orišac, orušac, prekuranac, šiljasti špar; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 12 hrvatskih pučkih naziva - Strana imena
Sharpsnout Sea Bream (engleski), sar á museau pointu (francuska), puntazzo (talijanska), Spitzbrasse (njemačka) - Locus typicus
Sardinija, Sredozemno more
- Bibliografija
-
· DULčIć, J., LIPEJ, L., GLAMUZINA, B. i BARTULOVIć, V ., 2006. Diet of Spon- dyliosoma cantharus and Diplodus puntazzo (Sparidae) in the Eastern Central Adriatic. Cybium, 30 (2): 115–122
· DULčIć, J. i KRALJEVIć, M., 1996a. Weight-length relationships for 40 fish species in the eastern Adriatic (Croatian waters). Fish. Res., 28: 243–251.
· KRALJEVIć, M., MATIć SKOKO, S., DULčIć, J., PALLAORO, A., JARDAS, I. i GLAMUZINA, B., 2007. Age and growth of sharpsnout seabream, Dip- lodus puntazzo (Cetti, 1777), in the eastern Adriatic Sea. Cah. Biol. Mar., 48: 145–154.