CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Cipal putnik

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001277

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Chelon labrosus (Risso, 1827) (HRCP001277). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1277. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Najmanje zabrinjavajuća - LC; ver 3.1 (Freyhof, J. & Kottelat, M. 2008)
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Osim izlovljavanja priobalnim ribolovnim alatima (mreža ciplara, mreže potegače, mreža plivarica, vrše), glavni su uzroci smanjenja populacije još i narušavanje kvalitete staništa zbog urbanizacije i industrijalizacije obale i onečišćenja priobalnog mora, donjih tokova rijeka i estuarija te nedopušten ribolov eksplozivom
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Osim izlovljavanja priobalnim ribolovnim alatima (mreža ciplara, mreže potegače, mreža plivarica, vrše), glavni su uzroci smanjenja populacije još i narušavanje kvalitete staništa zbog urbanizacije i industrijalizacije obale i onečišćenja priobalnog mora, donjih tokova rijeka i estuarija te nedopušten ribolov eksplozivom
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.3. Ograničavanje rasta populacije, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Najmanju veličinu od 16 cm koja je propisana Naredbom trebalo bi povećati na barem 35 cm jer se propisanom veličinom ne zaštićuju nedorasli primjerci. Treba također sprječavati onečišćenje vodotoka i priobalnog mora, istraživati biologiju, ekologiju i stanište vrste te uvesti praćenje stanja (monitoring) radi djelotvornije zaštite
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Naraste do 60 cm dužine i mase do 2,5 kg, prema nekima i znatno više, ali se obično love primjerci do 30 ili 40 cm. U istočnom Jadranu zabilježena je najveća dužina od 49 cm i masa od 1,3 kg (Kraljević et al., 2004). Tijelo je vretenasto, snažno, blago bočno stisnuto, nešto zdepastije i kraće nego u ostalih cipala. Glava je široka, u prednjem dijelu okomito stisnuta, između očiju gotovo ravna, a svojom dužinom može stati više od 5 puta u dužinu tijela. Gubica je kratka i široka, a usta malena, završna. Gornja je usna visoka, oko 1/2 dužine očne kugle, s jednim do četiri niza sitnih mesnatih bradavica, a njezin je donji rub obično fino resast. Predčeljusti (praemaxillare) su ispružive. Ugao usnog procijepa ne seže do ispod prednjeg para nosnih otvora. Prozirni masni (adipozni) kapci na očima nisu debeli i ne sežu do zjenice. škržni poklopci su tvrdi, blago konveksni, s pravilno zaobljenim stražnjim obodom. U pazušku prsnih peraja nema pazušnih ljusaka. Nema bočne pruge. Ljuske su velike, leđne, s jednim kratkim žljebićem. Repni držak je visok. Leđne peraje su dvije, kratke i trokutaste, široko razmaknute, prva je bodljasta. Podrepna peraja je slična drugoj leđnoj i smještena je nasuprot nje. Prsne peraje su kratke i smještene visoko na tijelu, položene vrhom prema naprijed, sežu zamalo do prednjeg oboda oka. Repna peraja je široka, plitko račvasta i sa zašiljenim vrhovima. Perajna formula glasi: D1. IV , D2. I + 8, A. III + 8–9, P . 17, V I + 5 šipčica. Leđa su sivomodra, bokovi svjetliji, a trbuh bijelosrebrnast. Po bokovima teku tamnožućkaste pruge duž nizova ljusaka. Zadržava se u malobrojnim plovama. Mužjaci počinju spolno sazrijevati iznad 35 cm, a ženke iznad 36 cm dužine, što odgovara trećoj godini starosti, rijetko prije, a mrijesti se zimi (siječanj–ožujak) u moru (Mo- rović, 1957, 1960), ali se ne zna u kojim prostorima. Ikra i ličinački stadiji su pelagijski.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Cipal putnik je pelagijska, priobalna, amfidromna, brakična i morska riba. Nalazimo ga uglavnom u obalnim vodama, bile one čiste ili mutne. Zalazi u duboke uvale, brakične lagune, estuarije, kopnene lagune i močvare spojene s morem ako salinitet nije niži od 10‰, i luke, ali ne i u sasvim slatke vode. Zadržava se najviše iznad mekanih dna i od površine do dubine od najviše 30-ak metara. ; Physis staništa: 11.125; 11.121; 11.221; 11.4; 13.24; 89.11; 89.33
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjen je u čitavom Sredozemnom moru i u zapadnom dijelu Crnoga mora te duž istočne obale Atlantskog oceana, od južne Skandinavije (nema ga u Baltiku), zatim Islanda i Föroyerskih otoka do Senegala i Kapverdskih otoka, uključujući još Madeiru, Azore i Kanarske otoke (FAO: 27, 34, 37).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjen je uz čitavu obalu (Morović, 1961), nerijetko i dalje od obale (Sl. 77)


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Mugiliformes
  • Porodica
    Mugilidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nijssen, H. (2001)
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    skočac (cipo) putnik, bir, mrena selica, platun, kuljavac, poštar, mrazica, šarguljak; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 29 hrvatskih pučkih naziva
  • Strana imena
    Thick-lipped Grey Mullet (engleski), mulet lippu (francuski), cefalo bosega (talijanski), Dicklippige Meeräsche (njemački)
  • Locus typicus
    Nica, Francuska, Sredozemno more
  • Bibliografija
  • · KRALJEVIć; M., PALLAORO, A. i DULčIć, J., 2004. Ribolov u Tarskoj vali (Novigrad, Istra). Analiza lovine za prosinac 2003. godine. Studije i elaborati IOR-a, Split, br.250/2004, 10 pp. (mimeo)
    · MOROVIć, D., 1957. Jadranski mugilidi (cipli, skočci) sa bibliografijom mugilida. Inst. za slatkovodno ribarstvo, Zagreb, 1–26.
    · MOROVIć, D., 1960. Jadranski mugilidi (cipli, skočci) s posebnim os- vrtom na vrsti Mugil cephalus L. i Mugil chelo Cuv . Doktorska disertacija. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pp. 182 + tab. (mimeo).