CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Pas mekaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001273

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A2acd)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Mustelus asterias Clocquet, 1821 (HRCP001273). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1273. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Regionalno je ugrožen zbog intenzivnog izlovljavanja pridnenom koćom i parangalima i nekim mrežama stajaćicama bilo kao ciljana vrsta ili slučajna lovina. Osim ribolovne smrtnosti, uzroke njegove ugroženosti nalazimo i u degradaciji ili gubitku staništa zbog ribolova i onečišćenja mora (morskog dna), kao i u nekim njegovim biološkim osobinama: spor rast, kasno postizanje spolne zrelosti i mala sposobnost obnavljanja populacije
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Regionalno je ugrožen zbog intenzivnog izlovljavanja pridnenom koćom i parangalima i nekim mrežama stajaćicama bilo kao ciljana vrsta ili slučajna lovina. Osim ribolovne smrtnosti, uzroke njegove ugroženosti nalazimo i u degradaciji ili gubitku staništa zbog ribolova i onečišćenja mora (morskog dna), kao i u nekim njegovim biološkim osobinama: spor rast, kasno postizanje spolne zrelosti i mala sposobnost obnavljanja populacije
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.1.1. Upravljanje sakupljanjem
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Sadašnje stanje populacije ove vrste zahtijeva provođenje mjera smanjenja ribolovnog napora onih alata kojima se vrsta pretežno izlovljava. Pozitivni učinci mogu se očekivati i od restriktivnijih mjera prostorne zabrane ribolova, pogotovo u područjima za koja se smatra ili zna da su mrjestilišta i rastilišta ove vrste, ali i od vremenske zabrane ribolova u vrijeme reprodukcije. Kako je velik broj jedinka ove vrste živ i nakon ulova, vraćanje nedoraslih primjeraka u more i podizanje svijesti ribara o potrebi zaštite ugroženih vrsta također bi poboljšalo sadašnje stanje populacije. Nadalje, trebalo bi propisati najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovljavati (barem 80 cm). Da bi se mogle predložiti dodatne zaštitne mjere, treba intenzivirati znanstvena istraživanja radi potanjeg opisivanja biološk ekoloških značajka vrste i recentnog stanja populacije.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je vitko, vretenasto. Općenito naraste do 140 cm dužine i mase do 5 kg, a u Jadranu do više od 117 cm dužine i mase 8,7 kg (Pallaoro et al., 2005). Gubica je blago zaobljena. Usta su razmjerno kratka, jednako duga ili kraća od dužine oka. Oči su velike, ovalne, a njihova dužina stane 1,6–2,2 puta u predočni prostor. Zubi su zrnati, međusobno zbijeni u više redova poput mozaika, na mladima s tupim vrškom. Gornji usni nabor je znatno veći od donjeg. Nosni otvori su smješteni bliže ustima nego vrhu gubice, njihova dužina stane 1,2–1,3 puta u njihov razmak. škržnih je pukotina 5 pari, kratke su, a dva zadnja para nalaze se iznad osnovica prsnih peraja. štrcala su malena, iza očiju. Bočna pruga se u visini podrepne peraje blago izdiže. Leđne peraje su dvije, jednakog oblika, ali je druga znatno manja od prve; prva počinje iznad sredine unutrašnjeg oboda prsnih peraja. Prsne peraje su umjerene dužine, 12–16% ukupne dužine tijela. Nejednakokrišćana repna peraja ima razvijen trbušni i završni režanj. Boje je jednolično sive s brojnim bjelkastim pjegama, trbuh je bijel. M. asterias se razmnožava ovoviviparno. Spolno sazrijeva vjerojatno u drugoj ili trećoj godini života, u Sredozemnom moru mužjaci pri 76 cm, a ženke pri 80 cm dužine (Capapé et al., 2004a). Razdoblje skotnosti traje oko godinu dana, a broj mladunaca po okotu je između 7 i 15, moguće i više (20), što ovisi o veličini ženka. Okoćeni mladunci dugi su oko 30 cm. ženke se kote tijekom ljeta u priobalnom moru. Raste gotovo jednakomjerno u dužinu i masu (b = 3) (Pallaoro et al., 2005). Prehrana mu je vjerojatno ista kao i drugih dviju vrsta roda Mustelus, što bi značilo da pretežno traži rakove i ribu, a manje druge pridnene ili pridnenopelagijske organizme.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Zadržava se na dnu, uglavnom na kontinentskoj podini, a rjeđe i na gornjem dijelu slaza. U istočnom Jadranu nalazi se u kanalima i otvorenom moru između 30 i 440 m dubine, uglavnom na dubinama od 100 do 200 m, pretežno na muljevitim, ali i na drugim dnima, od kojih najviše na pjeskovitim (Karlovac, 1978; Jardas, 1984). ; Physis staništa: 11.223; 11.225; 11.222
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Tijelo je vitko, vretenasto. Općenito naraste do 140 cm dužine i mase do 5 kg, a u Jadranu do više od 117 cm dužine i mase 8,7 kg (Pallaoro et al., 2005). Gubica je blago zaobljena. Usta su razmjerno kratka, jednako duga ili kraća od dužine oka. Oči su velike, ovalne, a njihova dužina stane 1,6–2,2 puta u predočni prostor. Zubi su zrnati, međusobno zbijeni u više redova poput mozaika, na mladima s tupim vrškom. Gornji usni nabor je znatno veći od donjeg. Nosni otvori su smješteni bliže ustima nego vrhu gubice, njihova dužina stane 1,2–1,3 puta u njihov razmak. škržnih je pukotina 5 pari, kratke su, a dva zadnja para nalaze se iznad osnovica prsnih peraja. štrcala su malena, iza očiju. Bočna pruga se u visini podrepne peraje blago izdiže. Leđne peraje su dvije, jednakog oblika, ali je druga znatno manja od prve; prva počinje iznad sredine unutrašnjeg oboda prsnih peraja. Prsne peraje su umjerene dužine, 12–16% ukupne dužine tijela. Nejednakokrišćana repna peraja ima razvijen trbušni i završni režanj. Boje je jednolično sive s brojnim bjelkastim pjegama, trbuh je bijel. M. asterias se razmnožava ovoviviparno. Spolno sazrijeva vjerojatno u drugoj ili trećoj godini života, u Sredozemnom moru mužjaci pri 76 cm, a ženke pri 80 cm dužine (Capapé et al., 2004a). Razdoblje skotnosti traje oko godinu dana, a broj mladunaca po okotu je između 7 i 15, moguće i više (20), što ovisi o veličini ženka. Okoćeni mladunci dugi su oko 30 cm. ženke se kote tijekom ljeta u priobalnom moru. Raste gotovo jednakomjerno u dužinu i masu (b = 3) (Pallaoro et al., 2005). Prehrana mu je vjerojatno ista kao i drugih dviju vrsta roda Mustelus, što bi značilo da pretežno traži rakove i ribu, a manje druge pridnene ili pridnenopelagijske organizme.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    M. asterias je rasprostranjen u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu, od Sjevernog mora na sjeveru do Kanarskih otoka i Mauritanije na jugu, uključujući i čitavo Sredozemno more (FAO: 27, 34, 37). Nema ga u Crnom moru
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu bio je nekoć rasprostranjen posvuda, osobito u kanalskom području srednjeg i južnog Jadrana (Jardas, 1984), a danas se bilježi u lovinama samo u kanalima srednjeg i južnog Jadrana (sl. 73). Uz zapadnu obalu Jadranskog mora gotovo je potpuno izlovljen


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Elasmobranchii
  • Podrazred
    Elasmobranchii
  • Nadred
    Galeomorphii
  • Red
    Carcharhiniformes
  • Porodica
    Triakidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    pas mekaš glušac, pena, kučak, kucin gluhač, pas gluhanac, pas bulaš, lužnjak
  • Strana imena
    Starry Smooth-hound (engleski), émissole tachetée (francuski), palombo stellato (talijanski), Gefleckter Glatthai (njemački).
  • Locus typicus
    nepoznato
  • Bibliografija
  • · CAPAPÉ, C., QUIGNARD, J.-P ., GUÉLORGET, O., BRADAÏ, M.N., BOUAÏN, A., BEN SOUISSI, J., ZAOUALI, J. i HEMIDA, F., 2004a. Observations on biometrical parameters in elasmobranch species from Maghrebin wat- ers: A survey . Annales, Ser. hist. nat., 14 (1): 1–10.
    · JARDAS, I., 1984. Horizontal and vertical distribution of benthos Sela- chia (Pleurotremata, Hypotremata) in the Adriatic. FAO Rapp. Pêche/ FAO Fish. Rep., (290): 95–108.
    · JARDAS, I., 1984. Horizontal and vertical distribution of benthos Sela- chia (Pleurotremata, Hypotremata) in the Adriatic. FAO Rapp. Pêche/ FAO Fish. Rep., (290): 95–108.
    · KARLOVAC, O., 1978. Psi mekaši Jadrana. Morsko ribarstvo, 4: 186–188.
    · PALLAORO, A., JARDAS, I. i [ANTIć, M., 2005. Weight-length relationship for 11 chondrichthyan species in the eastern Adriatic Sea. Cybium, 29 (1): 93–96