CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Cipal glavaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001272

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A2acd)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Mugil cephalus Linnaeus, 1758 (HRCP001272). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1272. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ugrožen je izlovljavanjem u donjim tokovima rijeka, estuarnim područjima i lagunama u vrijeme migracije iz rijeka na mrjestilišta u moru. Prorijeđene su populacije također i posljedica ribolova nedopuštenim sredstvima (eksploziv) i, po svoj prilici, urbanizacije i industrijalizacije obale i onečišćenja priobalnog mora, rijeka i estuarija, čime je smanjena kvaliteta staništa. Zimi u plitkim lagunama masovno stradava kad se temperatura vode spusti ispod 0 °C, kao npr. u Vranskom jezeru kod Biograda.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ugrožen je izlovljavanjem u donjim tokovima rijeka, estuarnim područjima i lagunama u vrijeme migracije iz rijeka na mrjestilišta u moru. Prorijeđene su populacije također i posljedica ribolova nedopuštenim sredstvima (eksploziv) i, po svoj prilici, urbanizacije i industrijalizacije obale i onečišćenja priobalnog mora, rijeka i estuarija, čime je smanjena kvaliteta staništa. Zimi u plitkim lagunama masovno stradava kad se temperatura vode spusti ispod 0 °C, kao npr. u Vranskom jezeru kod Biograda.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Za djelotvornu zaštitu cipla glavaša nužno je sadašnju najmanju veličinu od svega 20 cm, koja je propisana Naredbom o zaštiti riba i drugih morskih organizama, povećati na barem 38 cm, ili veću, kako bi se izbjeglo izlovljavanje nedoraslih primjeraka, zatim treba spriječiti onečišćavanje vodotoka i priobalnog mora i propisati lovostaj u vrijeme intenzivnog mriješćenja (migracija) ili zabraniti izlovljavanje u određenom razdoblju do oporavka vrste. Podatci o njegovoj biologiji, ekologiji i staništu također bi pomogli djelotvornijoj zaštiti, pa bi tomu trebalo usmjeriti istraživanja i obavljati praćenje stanja (monitoring)
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Najveća je jadranska vrsta cipala. Naraste do 75 cm dužine i mase do 6 kg, a prema nekim podatcima i mnogo više (?120 cm SL, masa 12 kg), ali love se primjerci uglavnom do 50 cm dužine i mase 1,5 kg. Tijelo je vretenasto, snažno, blago bočno stisnuto. Glava je velika, široka, sprijeda okomito stisnuta, dužinom može stati oko 4,5 puta u ukupnu dužinu tijela, a njezina najveća širina približno je jednaka njezinoj najvećoj visini. Međuočni prostor je širok i blago konveksan. Gubica je kratka, široka i zaobljena. Usta su malena, završna, usni otvor je trokutast, a predčeljusti (praemaxillare) su ispružive. Zubi su tanki, šiljati i višeredni. Oči su okrugle, sprijeda i straga prekrivene prozirnim masnim (adipoznim) kapcima sve do zjenice, kapci se također nastavljaju ispred i iza očiju. [kržni poklopci su tvrdi, blago konveksni, s pravilno zaobljenim stražnjim obodom. Pazušne ljuske prsnih i trbušnih peraja su razvijene. Ljuske su velike, na leđima s jednim uzdužnim žljebićem. Bočne pruge nema. Repni držak je visok. Leđne peraje su dvije, međusobno razmaknute, kratke i trokutaste, prva je bodljasta, a druga mekana. Podrepna peraja je slična drugoj leđnoj i stoji joj nasuprot. Prsne i trbušne peraje su kratke, prsne su smještene visoko na tijelu. Repna peraja je velika, duboko konkavna, zašiljenih vršaka. Perajna formula glasi: D1. IV , D2. I + 8–9, A. III + 8–9, P . 15–17, V . I + 5 šipčica. Leđa su tamno pepeljastosiva, bokovi sivosrebrnasti sa 6–7 tamnijih vodoravnih pruga duž nizova ljusaka, a trbuh je bjelkastosrebrnast. živi u plovama, osobito dok je mlad, a kad nastupi vrijeme mriješćenja skuplja se u velike plove koje mogu brojiti do desetak tisuća jedinka.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Prava staništa cipla glavaša su lagune, riječna ušća, rijeke i rječice te jezera povezana s morem. Pokazuje izrazita eurihalina svojstva, podnosi kolebanje saliniteta od 4–40 (45) ‰. Redovito se zadržava u muljevitim plićacima s mnogo detritusa u blizini slatkih voda, a čest je i u lukama i u blizini naselja. Voli obrasla dna. Zalazi uglavnom samo do 30 m, ali je zabilježen i na 120 m dubine. Mladi primjerci mogu se naći u površinskom sloju otvorenog mora daleko od obale. Podnosi temperaturni raspon vode od 8 do 24 °C. ; Physis staništa: 11.125; 11.121; 89.11; 11.111; 11.221;- 11.4; 13.24; 21.1; 22.1; 24.15; 89.33
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Široko je rasprostranjen u tropskom i suptropskom području. Raširen je u čitavom Sredozemnom i Crnom moru te uz istočnu obalu Atlantskog oceana od Biskajskog zaljeva do juga Afrike, ali i drugdje u toplim morima svijeta, a unesen je i u Kaspijsko jezero (FAO: 21, 27, 31, 34, 37, 41, 47, 51, 57, 61, 71, 77, 81, 87, 04).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjen je u cijelom uzobalnom području (Morović, 1961), a gdjekad se nađe i dalje od obale (sl. 72).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Mugiliformes
  • Porodica
    Mugilidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
    Claro, Rodolfo, and Lynne R. Parenti / Claro, Rodolfo, Kenyon C. Lindeman, and L. R. Parenti, eds., 2001: Chapter 2: The Marine Ichthyofauna of Cuba. Ecology of the Marine Fishes of Cuba. 21-57.
    Fowler 1943, 1951, Mann 1954, Ebeling 1957, 1961, De Buen 1959a, Bahamonde & Pequeño 1975, Pequeño 1989, Chirichigno & Vélez 1998, Habit et al. 2006, Sielfeld et al. 2002, Reyes & Hüne 2012.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2021). Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. Electronic version accessed dd mmm 2021.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 57 Addition to the Official List of Specific Names in Zoology (a) of the specific names of Forty-seven species belonging to the classes Cyclostomata, Pisces, Amphibia and Reptilia, each of which is the type species of a genus, the name of which was placed on the Official List of Generic Names in Zoology in the period up to the end of 1936 and (B) of the specific name of one species of the class Amphibia which is currently treated as a senior Subjective synonym of the name of such a species.Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1D(D.18), 365-388 (1956)
    King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
    Maldonado-Ocampo, J. A., R. P. Vari y J. S. Usma. (2008). Checklist of the freshwater fishes of Colombia. Biota Colombiana 9 (2): 143-237.
    McEachran, J. D. (2009). Fishes (Vertebrata: Pisces) of the Gulf of Mexico, Pp. 1223–1316 in: Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
    Murdy, Edward O., Ray S. Birdsong, and John A. Musick, 1997: null. Fishes of Chesapeake Bay. xi + 324.
    Nelson, Joseph S., Edwin J. Crossman, H. Espinosa-Pérez, L. T. Findley, C. R. Gilbert, et al., eds., 2004: Common and scientific names of fishes from the United States, Canada, and Mexico, Sixth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 29. ix + 386.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1980: A List of Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fourth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 12. 174.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fifth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 20. 183.
    Scott, W.B.; Scott, M.G. (1988). Atlantic fishes of Canada. Canadian Bulletin of Fisheries and Aquatic Sciences. No. 219. 731 pp.
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    Thompson, Bruce A. / Collette, Bruce B., and Grace Klein-MacPhee, 2002: Mullets: Family Mugilidae. Bigelow and Schroeder's Fishes of the Gulf of Maine, Third Edition. 277-280.
    Welshman, D.; Kohler, S; Black, J.; and L. Van Guelpen. (2003). An atlas of distributions of Canadian Atlantic fishes.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    skočac (cipo) glavaš, bataš, babaš, muljaš, cipal od porta; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 32 hrvatska pučka naziva
  • Strana imena
    Common Grey Mullet (engleski), mulet cabot, carido (francuski), cefalo (talijanski), Gewöhnliche Meeräsche (njemački)
  • Locus typicus
    sjeveroistočni Atlantski ocean (»Oceano Europaeo«)
  • Bibliografija
  • · DULčIć, J. i KRALJEVIć, M., 1996a. Weight-length relationships for 40 fish species in the eastern Adriatic (Croatian waters). Fish. Res., 28: 243–251.
    · MOROVIć, D., 1957. Jadranski mugilidi (cipli, skočci) sa bibliografijom mugilida. Inst. za slatkovodno ribarstvo, Zagreb, 1–26.
    · MOROVIć, D., 1960. Jadranski mugilidi (cipli, skočci) s posebnim os- vrtom na vrsti Mugil cephalus L. i Mugil chelo Cuv . Doktorska disertacija. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pp. 182 + tab. (mimeo).