CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Drozd

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001271

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A2acd)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Labrus viridis Linnaeus, 1758 (HRCP001271). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1271. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Uzrok njegove ugroženosti je smrtnost zbog slučajnog ulova priobalnim mrežama stajaćicama (poglavito poponicom), sitnim udičarskim alatima i osobito podvodnom puškom, zatim degradacija ili nestajanje staništa zbog ribolova, širenja alohtonih alga roda Caulerpa u livadama posidonije, urbanizacije i idustrijalizacije obale, hidrogradnje i onečišćenja priobalnog mora te često – uznemirivanje. Osim toga, nepovoljne su okolnosti mala gustoća populacije, protoginija i poremećen odnos spolova.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6 Ljudsko zadiranje i uznemiravanje, 9 Onečišćenje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzrok njegove ugroženosti je smrtnost zbog slučajnog ulova priobalnim mrežama stajaćicama (poglavito poponicom), sitnim udičarskim alatima i osobito podvodnom puškom, zatim degradacija ili nestajanje staništa zbog ribolova, širenja alohtonih alga roda Caulerpa u livadama posidonije, urbanizacije i idustrijalizacije obale, hidrogradnje i onečišćenja priobalnog mora te često – uznemirivanje. Osim toga, nepovoljne su okolnosti mala gustoća populacije, protoginija i poremećen odnos spolova.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Naredbom je zaštićen trajnim lovostajem, ali treba zaštititi i njegovo stanište od prevelikih ribolovnih aktivnosti, sprječavati onečišćenje priobalnog mora i znanstveno istražiti njegovu rasprostranjenost, brojnost, biologiju, ekologiju i stanište, o čemu sada znamo premalo.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Naraste do oko 55 cm dužine i mase do 2,7 kg, ali se obično love primjerci dugi 20 do 35 cm. Tijelo mu je izduženo, ovalno i bočno stisnuto, prekriveno velikim cikloidnim ljuskama. Glava je duža od vlastite visine i visine tijela, sa 7–9 redova ljusaka na obrazima. Gubica je dugačka, šiljasta, a usta velika i završna s tankim i mesnatim usnicama. Zubi su konični, jaki i poredani u jednom nizu, prednji su snažniji. Bočna pruga prati gornji profil tijela i prekrivena je s 41–49 ljusaka. Leđna peraja je dugačka, sprijeda građena od bodljastih, a straga od mekanih šipčica, mekani dio peraje je duži nego viši. Prsne peraje su široke i okruglaste, trbušne peraje su smještene na prsima, a stražnji obod repne peraje je ravan ili blago zaobljen. Repni držak je razmjerno visok. Formula peraja glasi: D. XVII–XIX + 10–14, A. III + 9–13, P . 14–15, V . I + 5 šipčica. Boja tijela je varijabilna, najčešće zelenkasta s mnogobrojnim vijugama i mrljama narančaste i smeđe boje, a često i sa širokom svijetlom prugom koja se proteže po boku od gubice do repne peraje, također je smeđemaslinast s nepravilnim crnim mrljama. Meki dijelovi peraja sa svijetlim su pjegama svrstanima u redove. Samotnjak je ili živi u paru. Vrlo je plašljiv. Protogini je dvospolac, promjena spola nastupa pri dužini od oko 27cm, a iznad 38 cm sve su jedinke mužjaci. Mrijesti se krajem zime i početkom proljeća. Spolno sazrije kao ženka u drugoj godini života ili pri dužini od oko 16 cm. Karnivoran je, hrani se mekušcima, rakovima, bodljikašima i mnogočetinašima. Proždrljiv je.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Priobalan je i bentopelagičan. Zadržava se pretežno uz gusto obraslu kamenitu obalu i podvodne grebene u rasponu od 5 do 50 m dubine, ali je najredovitiji samo do 20 m. čest je i u livadama morske cvjetnice Posidonia oceanica, a rjeđi i na koraligenskim dnima. Najčešći je na staništima okrenutima pučini. Mlađ se zadržava u livadama morskih cvjetnica rodova Zostera i Cymodocea. ; Physis staništa: 11.2411; 11.34; 11.251; 11.261; 19.6
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raširen je uz obalu čitavog Sredozemnog mora i u zapadnoj polovini Crnog mora te uz istočnu obalu Atlantskog oceana, od Portugala do Maroka (FAO: 27, 34, 37)
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu vjerojatno je rasprostranjen u čitavom priobalju, ali je brojniji u srednjem i južnom nego u sjevernom dijelu, a uz zapadnu obalu Istre je nepoznat (sl. 71). Naselja su mu mnogo rjeđa nego drugih vrsta roda Labrus


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acantopterygii
  • Red
    Perciformes
  • Porodica
    Labridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Parenti, Paola, and John E. Randall, 2000: An annotated checklist of the species of the Labroid fish families Labridae and Scaridae. Ichthyological Bulletin of the J. L. B. Smith Institute of Ichthyology, no. 68. 97.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    čvrljak, usnjača šarenka, usnjača zelenka, zeleni drozd; Vinja (1986) za istočnojadransku obalu navodi 51 hrvatski pučki naziv
  • Strana imena
    Green Wrasse (engleski), labre vert (francuski), tordo (talijanski), Meerdrossel (njemački)
  • Locus typicus
    Sredozemno more
  • Bibliografija
  • -