CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Glavonja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001269

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A2acd)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Hexanchus griseus (Bonnaterre, 1788) (HRCP001269). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1269. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Vrsta je regionalno, ali i šire, ugrožena ribolovom, i to uglavnom dubinskim parangalom i pridnenom koćom. U lovinama je rijedak i smatra se više slučajnom nego ciljanom lovinom. Mala gustoća populacije, spor rast, relativno spora reprodukcija i ograničeno širenje mogu se, uz ribolovnu smrtnost, također uzeti kao nepovoljne okolnosti za njegovo održanje.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Vrsta je regionalno, ali i šire, ugrožena ribolovom, i to uglavnom dubinskim parangalom i pridnenom koćom. U lovinama je rijedak i smatra se više slučajnom nego ciljanom lovinom. Mala gustoća populacije, spor rast, relativno spora reprodukcija i ograničeno širenje mogu se, uz ribolovnu smrtnost, također uzeti kao nepovoljne okolnosti za njegovo održanje.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    3. Upravljanje vrstama, 3.2 Oporavak vrste, 4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Zbog rijetkog pojavljivanja u lovinama i dubina na kojima se zadržava, u Jadranskom moru nema neposrednog i djelotvornog načina njegove zaštite. Da bi se to popravilo, bili bi veoma korisni potpuniji podatci o rasprostranjenosti, brojnosti, biologiji, ekologiji te praćenjes tanja populacije (monitoring), pa bi tomu trebalo i usmjeriti istraživačke aktivnosti. Mnogo bi se također postiglo edukacijom i podizanjem svijesti o potrebi njegove zaštite, i oslobađanjem ulovljenih primjeraka kad god je to moguće.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Glavonja je krupan morski pas. Naraste do 5 m dužine i mase do 590 kg. Najveći zabilježeni primjerci u istočnom Jadranu bili su dužine 3,8 m (masa 290 kg, južnojadranska kotlina, 700 m, 1950) i 3,9 m (područje Blitvenice, 1980), u oba slučaja ženke (Kirinčić i Lepetić, 1955; Jardas, 1996). Glava mu je široka s kratkom zaobljenom do tupo šiljatom gubicom. Oči su malene, blijedo obrubljene, s tamnom zjenicom. Usta su velika, dvostruko šira nego duža. S obje strane u donjoj čeljusti je 6 redova velikih zuba, poput češlja s razmjerno kratkim vršcima, zubi u gornjoj čeljusti su manji, a prednji jednostavni. Ima 6 pari škržnih pukotina i sve su smještene ispred osnovica prsnih peraja. Jedna je leđna peraja smještena na stražnjem dijelu tijela. Prsne peraje su razmjerno malene, trapezoidne. Repna peraja je izrazito nejednakokrišćana, velika, zauzima od 1/4 do 1/5 ukupne dužine tijela. Repni držak je kratak i debeo, razmak od leđne peraje do početka repne peraje je iste ili nešto veće dužine od osnovice leđne peraje. Po leđima je tamnosiv do tamnosmeđ, tamniji po glavi, trbuh je svjetliji, a bočna pruga bijela. Biologija i ekologija glavonje općenito je slabo poznata. Spor je ali aktivan i ustrajan plivač. živi solitarno ili u skupinama. Razmnožavanje je ovoviviparno, a okot je razmjerno brojan, između 22 i 108 mladunaca. U Sredozemnom moru ženke spolno sazrijevaju pri oko 3,9 m, a mužjaci pri 3,5 m dužine, reproduktivni ciklus traje najmanje godinu dana, a vjerojatno i dulje, ukupna dužina mladunaca pri okotu je između 56 i 70 cm, i kote se u priobalnom moru od listopada do kraja veljače (Ca- papé et al., 2004, 2004a; Kabasakal, 2004, 2006). Hrani se glavonošcima, pridnenom i pelagijskom ribom, uključujući morske pse i raže. Zapaženo je da primjerci veći od 2 m napadaju manje vrste kitova i perajare.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Glavonja naseljava umjerena i suptropska, a izbjegava tropska mora. Boravi na kontinentskoj i otočnoj podini i gornjem dijelu slaza od površine do preko 2300 m dubine, ali se uglavnom zadržava između 500 i 1100 m. Nedorasli primjerci mogu doći do obale, dok se odrasli obično zadržavaju u dubljoj vodi, dublje od 90 m. Physis staništa: 11.123; 11.12242; 11.111; 11.124
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Glavonja je široko ali nesuvislo rasprostranjen u umjerenom i suptropskom pojasu (FAO: 27, 31, 34, 37, 41, 47, 51, 57, 61, 67, 71, 77, 81, 87). U istočnom Atlantskom oceanu dolazi od južne Norveške i Islanda do juga Afrike. U Sredozemnom moru je čest, osobito u vodama oko Sicilije. Nema ga u Crnom moru.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Jadranskom moru zadržava se uglavnom južnije od Jabučke kotline (sl. 69), ali se pokoji primjerak, i to rijetko, može naći i drugdje.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Elasmobranchii
  • Podrazred
    Elasmobranchii
  • Nadred
    Squalomorphii
  • Red
    Hexanchiformes
  • Porodica
    Hexanchidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bonnaterre, J. P. (1788). Tableau encyclopédique et méthodique des trois règnes de la nature. Ichthyologie. Paris. i-lvi + 1-215, Pls. A-B. 1-100.
    Claro, Rodolfo, Kenyon C. Lindeman, and Lynne R. Parenti, 2001: null. Ecology of the Marine Fishes of Cuba. 253.
    Compagno, Leonard J. V. / Hamlett, William C., ed., 1999: Checklist of Living Elasmobranchs. Sharks, Skates, and Rays: The Biology of Elasmobranch Fishes. 471-498.
    Compagno, Leonard J. V., 1984: Sharks of the World: An annotated and illustrated catalogue of shark species known to date. FAO Fisheries Synopsis, no. 125, vol. 4, pt. 1.
    Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Fowler 1941, Mann 1954, De Buen 1959c, Compagno 1984a, Reyes & Hüne 2012
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
    Integrated Taxonomic Information System (ITIS).
    King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
    Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
    McEachran, J. D. (2009). Fishes (Vertebrata: Pisces) of the Gulf of Mexico, Pp. 1223–1316 in: Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
    Moore, J. A.; Vecchione, M.; Collette, B.B.; Gibbons; R. (2002). The fauna of Bear Seamount (New England Seamount chain), and the presence of "natural invader" species. ICES Annual Science Conference and ICES Centenary.
    Moore, Jon A., Karsten E. Hartel, James E. Craddock, and John K. Galbraith, 2003: An annotated list of deepwater fishes from off the New England region, with new area records. Northeastern Naturalist, vol. 10, no. 2. 159-248.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nelson, Joseph S., Edwin J. Crossman, H. Espinosa-Pérez, L. T. Findley, C. R. Gilbert, et al., eds., 2004: Common and scientific names of fishes from the United States, Canada, and Mexico, Sixth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 29. ix + 386.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1980: A List of Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fourth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 12. 174.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: Common and Scientific Names of Fishes from the United States and Canada, Fifth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 20. 183.
    Wheeler, A. (1992). A list of the common and scientific names of fishes of the British Isles. J. Fish Biol. 41(Suppl. A): 1-37
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    volonja, pas volonja sivac, pas glavonja, pas šestoškrg.
  • Strana imena
    Bluntnose Sixgill Shark (engleski), requin griset (francuski), notidano grigio (talijanski), Grauhai (njemački)
  • Locus typicus
    Sredozemno more
  • Bibliografija
  • · CAPAPÉ, C., QUIGNARD, J.-P ., GUÉLORGET, O., BRADAÏ, M.N., BOUAÏN, A., BEN SOUISSI, J., ZAOUALI, J. i HEMIDA, F., 2004a. Observations on biometrical parameters in elasmobranch species from Maghrebin wat- ers: A survey . Annales, Ser. hist. nat., 14 (1): 1–10.
    · KIRINčIć, J. i LEPETIć, V ., 1955. Recherches sur l’ichthyobenthos dans les profondeurs de l’Adriatique méridionale et possibilité d’exploi- tation au moyen des palangres. Acta Adriat., 7 (1): 1–113.