CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Konavoski kapljičavac (Cyphophthalmus silhavyi) (FOTO: R. OZIMEC)

konavoski kapljičavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001266

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Siro silhavyi Kratochvil, 1938 (HRCP001266). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1266. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Konavoski kapljičavac je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj staništa i populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. Oba se poznata nalazišta nalaze kod naselja Gruda na području Konavala i predstavljaju dvije špilje vrlo malih dimenzija, kod kojih je zbog napredujuće urbanizacije prostora moguća potpuna devastacija nalazišta te je upitan opstanak populacije (DT 1.1). Ugrožava ga razvoj turizma i izgradnja rekreativnih objekata (DT 1.3); opasnost od izgradnje pristupnih putova i prometnica (DT 4.1); posjeti špiljama bez stručnog nadzora uz sakupljanje špiljske faune (DT 6.1) te bacanje otpada u špiljska staništa (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Tipsko nalazište, Vilinu špilju, treba zaštititi postavljanjem sigurnosnih ulaznih vrata (CA 2.1). Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Konavoski kapljičavac jedan je od najvećih predstavnika porodice kapljičavaca koja po građi tijela podsjeća na grinje, odnosno ima oblik kapljice, relativno veliko tijelo i kratke noge. Tijelo je dugo 2,5 mm, bez pigmenta, crvenkastosmeđe boje, slabo obraslo dlačicama (chetae) i u odnosu na druge predstavnike roda ima izrazito izdužene noge koje dosežu i više od 3,2 mm. Potpuno je slijep, bez ikakvih ostataka očiju na glavopršnjaku, na kojem se nalaze dvije karakteristične izbočene smrdljive žlijezde. Konavoski kapljičavac je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla), nogopipalcima (Protura) i grinjama (Acari) (Karaman, 2005), a vjerojatno i drugim sitnim beskralješnjacima.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Obitava ispod kamenja i u pukotinama kopnenih špiljskih staništa odakle izlazi u lov na plijen.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Konavoski kapljičavac pripada špiljskoj fauni južnodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i Konavala. Konavoski kapljičavac je opisan iz svojeg tipskog nalazišta, Viline špilje kod Grude na području Konavala (Bedek i sur., 2006), gdje je sakupljen 1936. godine (Kratochvil, 1937), a utvrđen je i za Špilju u Bačevu dolu kod Grude nedaleko od tipskog nalazišta (Silhavy, 1940; Kratochvil, 1946). Tek je 2004. godine, punih 68 godina nakon otkrića, vrsta ponovo nađena u tipskom nalazištu (leg. R. Ozimec; det. I. Karaman), a nedavno i u Mjesečevića špilji u Mikulićima na području Konavala (leg. i det. R. Ozimec).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Konavoski kapljičavac pripada špiljskoj fauni južnodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i Konavala. Konavoski kapljičavac je opisan iz svojeg tipskog nalazišta, Viline špilje kod Grude na području Konavala (Bedek i sur., 2006), gdje je sakupljen 1936. godine (Kratochvil, 1937), a utvrđen je i za Špilju u Bačevu dolu kod Grude nedaleko od tipskog nalazišta (Silhavy, 1940; Kratochvil, 1946). Tek je 2004. godine, punih 68 godina nakon otkrića, vrsta ponovo nađena u tipskom nalazištu (leg. R. Ozimec; det. I. Karaman), a nedavno i u Mjesečevića špilji u Mikulićima na području Konavala (leg. i det. R. Ozimec).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    undefined
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Opiliones
  • Porodica
    Sironidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Konavle cave harvestmen
  • Locus typicus
    Vilina špilja kod Grude
  • Bibliografija
  • Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
    Karaman, I., 2005: Taksonomska i zoogeografska analiza faune sironida (Opiliones, Cyphophthalmi) Balkanskog poluostrva, Doktorska disertacija, pp. 1–203.
    Kratochvil, J., 1937: Essai d une nouvelle classification du genre Siro. Acta Soc. Zool. Čeh., 5, 59–76.
    Kratochvil, J., 1946: Prehled jeslynnich sekaču Dalmacie a prilehlych časti Bosnie, Herzegovine et du Montenegro (Liste des Opilions cavernicoles de la Dalmatie et des parties voisines de Bosnie, Herzegovine et du Montenegro), Vestnik Čsl. Zool. Spol., 10, 166–185.
    Silhavy, V., 1940: Nastin zvireny sekaču jihnodalmatskych a Černohorskych jeskyn (Umriss der Opilionidenfauna der Süddalmatinischen und Montenegrinerineren Höhlen), Entomol. Listy, 3, 120–121.