CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Remijev dvorepac (Plusiocampa remyi ) (FOTO: R. OZIMEC)

Remijev dvorepac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001262

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Plusiocampa remyi Conde, 1947 (HRCP001262). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1262. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.4 Smeće i kruti otpad, 9.6 Prekomjerna energija
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Oba su poznata nalazišta u Hrvatskoj, Močiljska špilja i Karle špilja, turistički uređene špilje u kojima je zbog urbanizacije prostora, tehničkih zahvata unutar objekata i čestih posjeta upitan opstanak populacije. Ugroza je izražena kroz zagrijavanje špiljskih staništa, smanjenje relativne vlažnosti, pojačanu osvijetljenost, povećanje koncentracije ugljikova dioksida i ostavljanje otpada (DT 1.3; 9.4; 9.6), sakupljanje špiljske faune (DT 5.1) i posjete špiljama bez stručnog nadzora (DT 6.1) te postojanje deponija otpada na području Močiljske špilje (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2). Namjerno ili nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Močiljska špilja zaštićena je u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode od 1963. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (Zwicker i sur., 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa (CA 2.1) i populacija.
  • Potrebna istraživanja
    3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa (CA 2.1) i populacija.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Izduljeno i nježno tijelo remijevog dvorepca podijeljeno je na tri dijela: glavu, prsa s nogama i zadak. Tijelo mu je dužine do 10 mm, bez pigmenta, bijele boje, slabo obraslo dlačicama. Potpuno je slijep, bez ikakvih ostataka očiju na glavi na kojoj se nalaze izuzetno izduljena ticala, koja se sastoje od velikog broja članaka, njih oko 60. Za dvorepce karakteristični nitasti nastavci (cerci) na kraju zatka, kod remijevog dvorepca su iznimno dugi, više od dvostruke duljine tijela. Abdominalni sterniti imaju karakteristični broj i raspored dlaka, po kojima se razlikuju pojedine vrste. Remijev dvorepac hrani se mrtvom organskom tvari u špiljama i jedan je od organizama s dna prehrambene piramide koji su temelj prehrane predatorskim vrstama.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Na tlu i po vlažnoj sigovini.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    --
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Remijev dvorepac pripada špiljskoj fauni južnodinarske biogeografske regije i stenoendem je Bosne i Hercegovine te Hrvatske, a vjerojatno i Crne Gore. U Hrvatskoj je proširen na području Dubrovačko-neretvanske županije. Remijev dvorepac poznat je s više špiljskih nalazišta na području Bosne i Hercegovine, odakle je opisan (Conde, 1947). Naknadno su utvrđena dva nalazišta na području Hrvatske: Močiljska špilja kod Osojnika i Karle špilja u gradu Dubrovniku (Conde, 1959). Primjerci dvorepaca sakupljeni recentnim biospeleološkim istraživanjem HBSD-a na dubrovačkom području nisu specijalistički obrađeni, a vjerojatno se radi o navedenoj vrsti.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Remijev dvorepac pripada špiljskoj fauni južnodinarske biogeografske regije i stenoendem je Bosne i Hercegovine te Hrvatske, a vjerojatno i Crne Gore. U Hrvatskoj je proširen na području Dubrovačko-neretvanske županije. Remijev dvorepac poznat je s više špiljskih nalazišta na području Bosne i Hercegovine, odakle je opisan (Conde, 1947). Naknadno su utvrđena dva nalazišta na području Hrvatske: Močiljska špilja kod Osojnika i Karle špilja u gradu Dubrovniku (Conde, 1959). Primjerci dvorepaca sakupljeni recentnim biospeleološkim istraživanjem HBSD-a na dubrovačkom području nisu specijalistički obrađeni, a vjerojatno se radi o navedenoj vrsti.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Entognatha
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Diplura
  • Porodica
    Campodeidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Remy's bristletail
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Conde, B., 1947: Campodeides noveaux des grottes balkaniques. Notes biospel., 1, 17–32.
    Conde, B., 1959: Un singulier Diploure cavernicole de Dalmatie. Fragm. Balcan. Mus. Maced. Sci. Nat., 2 (20), 165–171.
    Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80