CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

raznocrti špiljaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001258

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Štamol, V. (2009): Zospeum spelaeum schmidtii (Frauenfeld, 1854) (HRCP001258). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1258. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Vesna Štamol
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Raznocrti špiljaš je svojta šire rasprostranjenosti koja svojim južnim rubom areala zahvaća relativno malo područje Hrvatske. Na tako ograničenom području moguća zagađivanja i zatrpavanja nalazišta otpadom (DT 9.4) ili njihovo uništavanje građevinskim radovima (DT 1.1; 1.3; 4.1) mogli bi presudno utjecati na opstanak svojte u Hrvatskoj. Također, prekomjerno prikupljanje jedinki može ugroziti opstanak populacija (DT 5.1). Negativni učinci (S): Potencijalni česti posjeti mogu povećati temperaturu, količinu ugljikova dioksida i vodene pare u zraku, te tako stvoriti uvjete za povećano i ubrzano otapanje ugljikova dioksida u vodi, zbog čega se povećava zakiseljenost vode (Faimon i sur., 2006; Sánchez i sur., 1999) (S 1.2) koja oštećuje kućice puževa i time dovodi u pitanje opstanak jedinki i populacije. Posjetitelji mogu i nenamjerno izravno, npr. hodanjem, uništiti jedinke (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1. Legislativa, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je uvrstiti zaštitu vrste i nalazišta u građevinske i urbanističke projekte (CA 5.1), kažnjavati odlaganje otpada (CA 5.4), uspostaviti menadžment svojte kroz monitoring populacija te nadzirati posjete (CA 2.1).
  • Potrebna istraživanja
    3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uvrstiti zaštitu vrste i nalazišta u građevinske i urbanističke projekte (CA 5.1), kažnjavati odlaganje otpada (CA 5.4), uspostaviti menadžment svojte kroz monitoring populacija te nadzirati posjete (CA 2.1).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Mala, prozirna, uskostožasta do širokostožasta kućica jako varira u obliku, veličini, površinskoj strukturi i građi ušća. Osebujnost kućice je u postojanju jakih radijalnih pruga ili čak rebara na gornjoj polovici zavoja, a ponekad postoje i spiralne pruge. Ušće ima 3–4 lamele: jednu do dvije na zidu, jednu na vretenu, i zade- bljanje na svodu. Kućica je visoka 1,5–2,4 mm. Biologija svojte je nepoznata.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Na zidovima, sigama, ili na tlu blizu lokvica, na pojedinačnim kamenčićima te na trulom drvu. To su vlažna mikrostaništa na kojima je voda u obliku tankog sloja (filma) nastala padanjem ili slijevanjem kapljica (Slapnik i Ozimec, 2004; usmeno priopćenje R. Slapnik).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Endem sjevernodinarske biogeografske regije, rasprostranjen na području Italije, Slovenije i Hrvatske. Veći dio areala obuhvaća središnju i zapadnu Sloveniju (Bole, 1974), proteže se prema zapadu do tršćanskog područja u Italiji (Bole, 1974), a u Hrvatskoj obuhvaća čitavu Istru i ozaljsko Pokuplje (Bole, 1974; Slapnik i Ozimec, 2004).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Endem sjevernodinarske biogeografske regije, rasprostranjen na području Italije, Slovenije i Hrvatske. Veći dio areala obuhvaća središnju i zapadnu Sloveniju (Bole, 1974), proteže se prema zapadu do tršćanskog područja u Italiji (Bole, 1974), a u Hrvatskoj obuhvaća čitavu Istru i ozaljsko Pokuplje (Bole, 1974; Slapnik i Ozimec, 2004).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ellobiida
  • Porodica
    Ellobiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Schmidt's cave snail
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bole, J., 1974: Rod Zospeum Bourguignat 1856 (Gastropoda, Ellobiidae) v Jugoslaviji. Razprave IV. Razr. SAZU, 7 (5), 249–291.
    Faimon, J., Štelc, J., Sas, D., 2006: Anthropogenic CO2-flux into cave atmosphere and its environmental impact: A case study in the Císarˇská Cave (Moravian Karst, Czech Republic). Science of the total environment, 369 (1–3), 231–245.
    Sánchez-Moral, S., Soler, V., Cañaveras, J. C., Sanz-Rubio, E., Van Grieken, R., Gysels, K., 1999: Inorganic deterioration affecting the Altamira Cave, N Spain: quantitative approach to wall-corrosion (solution etching) processes induced by visitors. The Science of The Total Environment, 243/244, 67–84.
    Slapnik, R. & Ozimec, R., 2004: Distribution of the genus Zospeum Bourguignat 1856 (Gastropoda, Pulmonata, Ellobiidae) in Croatia. Natura Croatica, 13 (2), 115–135.