CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

lički špiljaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001256

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Štamol, V. (2009): Zospeum likanum Bole, 1960 (HRCP001256). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1256. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Vesna Štamol
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.4 Smeće i kruti otpad, 9.6 Prekomjerna energija
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Tipsko nalazište, Cerovačke špilje, uređene su za turističke obilaske te je zbog opsežnih tehničkih zahvata i turističkoga korištenja ugrožen opstanak populacije, izražen kroz zagrijavanje špiljskih staništa, smanjenje relativne vlažnosti, pojačanu osvijetljenost, povećanje koncentracije ugljikova dioksida i ostavljanje otpada (DT 1.3; 9.4; 9.6), a prisutne su daljnje promjene podzemnog ekosustava zbog preuređivanja špilje (DT 7.3). Prekomjerno prikupljanje jedinki (DT 5.1), zagađivanje i zatrpavanje podzemnih objekata otpadom (DT 9.4), uništavanje podzemnih objekata građevinskim radovima u arealu svojte moglo bi prouzročiti uništavanje njenih populacija i čitave vrste. Negativni učinci (S): Brojni posjetitelji u turistički uređenim ili lako dostupnim podzemnim objektima mogu toliko povećati temperaturu zraka, količinu ugljičnog dioksida, koja oštećuje kućice puževa, i vodene pare u zraku da dolazi do povećanog otapanja ugljikova dioksida u vodi, zbog čega se povećava zakiseljenost (Faimon i sur., 2006; Sánchez i sur., 1999 (S 1.2). Ljudske aktivnosti u špiljama (hodanje, penjanje) dovode do izravnog nenamjernog uništavanja jedinki (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Cerovačke špilje su od 1961. godine zaštićene kao geomorfološki spomenik prirode kojim upravlja Javna ustanova Park prirode Velebit (Zwicker i sur., 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu Cerovačke špilje (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće rasprostranjenosti te nadzirati posjete (CA 2.1).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće rasprostranjenosti te nadzirati posjete (CA 2.1).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Mala, prozirna, stožasta do valjkasta kućica gotovo je glatka ili s jako sitnim prugama, koje su tek na zadnjoj trećini zadnjeg zavoja izraženije. Ušće je veliko, ovalno, široko i koso, a usni je rub proširen i savijen prema natrag. Zidna lamela je niska i odmaknuta u unutrašnjost ušća, a na vretenu je slaba izbočina. Kućice su visoke 1,5–1,8 mm, a široke 1,05–1,35 mm. Biologija vrste nije poznata.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    U dijelovima špilja i jama gdje ima dovoljno vlage i organskih ostataka, otprilike 40–100 metara od ulaza u špilje (Bole, 1960a) te na sigama daleko od ulaza (usmeno priopćenje B. Jalžić).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Karlovačke i Ličko-senjske županije. Obitava u južnoj Lici u području Gračaca (Bole, 1974; Slapnik i Ozimec, 2004), a prema novijim saznanjima, postoje sjeverniji nalazi u Ogulinsko-plaščanskoj udolini (okolica Ogulina) i Kordunu (područje Rakovice) (Sla- pnik i Ozimec, 2004). Područje Gračaca obuhvaća prvotna nalazišta s tipičnim populacijama (Bole, 1960; 1974). Novi nalazi svojte koji su sjevernije od tog područja govore o morfološki malo drugačijim populacijama (Slapnik i Ozimec, 2004), što bi u budućnosti moglo dovesti do promjene njihova taksonomskog statusa. U tom bi slučaju areal ličkog špiljaša bio veoma usko ograničen, ali bi i potencijalna nova svojta bila ograničena na vrlo malo područje.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Karlovačke i Ličko-senjske županije. Obitava u južnoj Lici u području Gračaca (Bole, 1974; Slapnik i Ozimec, 2004), a prema novijim saznanjima, postoje sjeverniji nalazi u Ogulinsko-plaščanskoj udolini (okolica Ogulina) i Kordunu (područje Rakovice) (Sla- pnik i Ozimec, 2004). Područje Gračaca obuhvaća prvotna nalazišta s tipičnim populacijama (Bole, 1960; 1974). Novi nalazi svojte koji su sjevernije od tog područja govore o morfološki malo drugačijim populacijama (Slapnik i Ozimec, 2004), što bi u budućnosti moglo dovesti do promjene njihova taksonomskog statusa. U tom bi slučaju areal ličkog špiljaša bio veoma usko ograničen, ali bi i potencijalna nova svojta bila ograničena na vrlo malo područje.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ellobiida
  • Porodica
    Ellobiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bole, J. (1960). Novi vrsti iz rodu Zospeum Bourg. (Gastropoda). Biološki Vestnik. 7: 61-64. Ljubljana.
    Inäbnit, T., Jochum, A., Kampschulte, M., Martels, G., Ruthensteiner, B., Slapnik, R., Nesselhauf, C. & Neubert, E. (2019). An integrative taxonomic study reveals carychiid microsnails of the troglobitic genus Zospeum in the Eastern and Dinaric Alps (Gastropoda, Ellobioidea, Carychiinae). Organisms Diversity & Evolution. 19(2): 135-177.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Lika cave snail
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bole, J., 1960a: K problematiki rodu Lanzaia Brusina (Gastropoda). Biol. vestn. 7, 55–59.
    Bole, J., 1960b: Novi vrsti iz rodu Zospeum Bourg. (Gastropoda). Biol. vestn. 7, 61–64.
    Bole, J., 1974: Rod Zospeum Bourguignat 1856 (Gastropoda, Ellobiidae) v Jugoslaviji. Razprave IV. Razr. SAZU, 7 (5), 249–291.
    Faimon, J., Štelc, J., Sas, D., 2006: Anthropogenic CO2-flux into cave atmosphere and its environmental impact: A case study in the Císarˇská Cave (Moravian Karst, Czech Republic). Science of the total environment, 369 (1–3), 231–245.
    Slapnik, R. & Ozimec, R., 2004: Distribution of the genus Zospeum Bourguignat 1856 (Gastropoda, Pulmonata, Ellobiidae) in Croatia. Natura Croatica, 13 (2), 115–135.
    Slapnik, R. & Ozimec, R., 2004: Distribution of the genus Zospeum Bourguignat 1856 (Gastropoda, Pulmonata, Ellobiidae) in Croatia. Natura Croatica, 13 (2), 115–135.
    Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80