CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

kratkocrti špiljaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001255

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Štamol, V. (2009): Zospeum kusceri A.J.Wagner, 1912 (HRCP001255). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1255. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Vesna Štamol
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): U Hrvatskoj zauzima ograničeno područje s fragmentiranim nalazima, među kojima se po izdvojenosti ističe populacija kod Sinja (Bole, 1974). Mali broj nađenih jedinki na nalazištima (Slapnik i Ozimec, 2004) vjerojatno ukazuje na male populacije. Prisutna su zagađenja i zatrpavanja nalazišta otpadom, uništavanje nalazišta građevinskim radovima (DT 1.1; 1.3; 4.1; 9.4). Vrsta je ugrožena i prikupljanjem (DT 5.1). Negativni učinci (S): Česti posjeti mogu povećati temperaturu, količinu ugljikova dioksida i vodene pare u zraku, te tako stvoriti uvjete za povećano i ubrzano otapanje ugljikova dioksida u vodi zbog čega se povećava zakiseljenost vode (Faimon i sur., 2006; Sánchez i sur., 1999) koja oštećuje kućice puževa, i time dovodi u pitanje opstanak jedinki i populacije (S 1.2). Posjetitelji mogu i nenamjerno izravno, npr. hodanjem, uništiti jedinke (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1. Legislativa, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je uvrstiti zaštitu vrste i nalazišta u građevinske i urbanističke projekte (CA 5.1), provoditi zakonsku zaštitu podzemnih staništa i strogo zaštićenih vrsta te kažnjavati odlaganja otpada (CA 5.4), pri planiranju i izvođenju građevinskih radova prethodnim studijama utvrditi lokacije s populacijama i posebnim tehničkim rješenjima omogućiti njihov opstanak (CA 2.1), istraživanjem moguće rasprostranjenosti i praćenjem stanja populacija odrediti menadžment vrste te nadzirati posjete.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je istraživanjem moguće rasprostranjenosti i praćenjem stanja populacija odrediti menadžment vrste te nadzirati posjete.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Mala, prozirna, ovalnostožasta kućica ima na zavojima tanke kose pruge koje većinom dopiru samo do polovice zavoja. U ušću se opažaju dvije lamele, jedna na zidu i jedna na vretenu, dok se treća ne vidi jer je duboko smještena na zidu ušća. Kućica je visoka 1,4–1,95 mm, a široka 1,14–1,29 mm. Biologija vrste je nepoznata.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Na zidovima, sigama ili na tlu blizu lokvica, na pojedinačnim kamenčićima te na trulom drvu. To su vlažna mikrostaništa: na njima je voda u obliku tankog sloja nastala padanjem ili slijevanjem kapljica (Slapnik i Ozimec, 2004; usmeno priopćenje R. Slapnik).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Endem sjevernodinarske biogeografske regije proširen na području Slovenije i Hrvatske. U Sloveniji: Notranjsko i Dolenjsko (Bole, 1974); u Hrvatskoj: sjeveroistočna Istra, zapadni dio Gorskoga kotara (Bole, 1974; Slapnik i Ozimec, 2004), otok Cres (Slapnik i Ozimec, 2004), te srednja Dalmacija (Bole, 1974).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Endem sjevernodinarske biogeografske regije proširen na području Slovenije i Hrvatske. U Sloveniji: Notranjsko i Dolenjsko (Bole, 1974); u Hrvatskoj: sjeveroistočna Istra, zapadni dio Gorskoga kotara (Bole, 1974; Slapnik i Ozimec, 2004), otok Cres (Slapnik i Ozimec, 2004), te srednja Dalmacija (Bole, 1974).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ellobiida
  • Porodica
    Ellobiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
    Inäbnit, T., Jochum, A., Kampschulte, M., Martels, G., Ruthensteiner, B., Slapnik, R., Nesselhauf, C. & Neubert, E. (2019). An integrative taxonomic study reveals carychiid microsnails of the troglobitic genus Zospeum in the Eastern and Dinaric Alps (Gastropoda, Ellobioidea, Carychiinae). Organisms Diversity & Evolution. 19(2): 135-177.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Kuščer's cave snail
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bole, J., 1974: Rod Zospeum Bourguignat 1856 (Gastropoda, Ellobiidae) v Jugoslaviji. Razprave IV. Razr. SAZU, 7 (5), 249–291.
    Slapnik, R. & Ozimec, R., 2004: Distribution of the genus Zospeum Bourguignat 1856 (Gastropoda, Pulmonata, Ellobiidae) in Croatia. Natura Croatica, 13 (2), 115–135.