CRVENI POPIS
Natrag (FOTO R. OZIMEC)_1677486120.jpg "Čudesni pralažištipavčić (Troglochthonius mirabilis) (FOTO: R. OZIMEC)")
Čudesni pralažištipavčić (Troglochthonius mirabilis) (FOTO: R. OZIMEC)
čudesni pralažištipavčić
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001250
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ozimec, R. (2009): Troglochthonius mirabilis Beier, 1939 (HRCP001250). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1250. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Roman Ozimec
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Čudesni pralažištipavčić je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide, vrlo osjetljiv na sve promjene mikroklimata staništa. Svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani i mikroklimata staništa ugrožava njegov opstanak, što ga zbog iznimno rijetkih nalazišta čini vrlo ranjivom vrstom. Štetni utjecaj izgradnje pristupnih putova i prometnica vrijedi za oba nalazišta u Hrvatskoj, u blizini kojih prolazi ili je planirana autocesta (DT 4.1). Prisutna je opasnost od ilegalnog sakupljanje špiljske faune (DT 5.1) i posjeta špiljama bez stručnog nadzora (DT 6.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima oborina te požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa (CA 2.1) i populacija. - Potrebna istraživanja
3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa (CA 2.1) i populacija.
- Biologija vrste
- Opis
Čudesni troglolažištipavčić dugačak je oko 2 mm, bez pigmenta, nježne svijetlocrvenkaste boje glavopršnjaka (cephalothorax) i čeljusnih nožica (pedipalp), bogato obrastao dlačicama (chetae), s izduženim osjetilnim dlakama (trichobotria). U potpunosti je slijep, bez ostataka očiju na glavopršnjaku. Čeljusne nožice su iznimno izduljene, više od 4 mm, s prstima dužine više od 1,2 mm na kojima se nalaze karakteristični jaki trnovi i vrlo rijetki, ali zato iznimno veliki zubići. Čudesni pralažištipavčić je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla), kopnenim jednakonošcima (Isopoda terrestria), paucima (Aranea), grinjama (Acari) i drugim beskralješnjacima. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Pod kamenjem i u pukotinama. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Čudesni pralažištipavčić proširen je na području južnodinarske i srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem je Bosne i Hercegovine, vjerojatno i Crne Gore, gdje još nije nađen, te Hrvatske. U Hrvatskoj je čudesni pralažištipavčić nađen na području Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije. Vrlo je dugo bio poznat isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, špilje Grabovice na području Grebaca između Popovog polja i Dubrovačkog primorja u Bosni i Hercegovini, odakle je opisan na temelju jedne ženke (Beier, 1939). Tek je 63 godine kasnije utvrđeno drugo nalazište, Špilja Jezero na planini Sniježnici iznad Konavala, ujedno i prvo nalazište za Hrvatsku (Ozimec, 2002, 2004a). Gotovo senzacionalan nalaz čudesnog pralažištipavčića utvrđen je 2004. godine za Veliku špilju kod Antunovića na planini Šibenik, sjeveroistočno od planine Biokovo (leg. i det. R. Ozimec). Čudesni pralažištipavčić iznimno je rijetka vrsta i do sada su sakupljena samo tri primjerka iz samo tri poznata nalazišta. Disjunktna rasprostranjenost ukazuje na reliktni karakter vrste, odnosno paleoendemizam (Ćurčić, 1984; Ozimec, 2005). Vrsta je očito u nestanku jer je unatoč brojnim biospeleološkim istraživanjima na području njenog areala utvrđena samo za tri nalazišta (Ozimec, 2005) i samo u tri primjerka. Ponovljenim istraživanjima obaju nalazišta u Hrvatskoj (Jezero špilja i Velika špilja kod Antunovića) za sada nisu nađeni daljnji primjerci. - Nacionalna rasprostranjenost
Čudesni pralažištipavčić proširen je na području južnodinarske i srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem je Bosne i Hercegovine, vjerojatno i Crne Gore, gdje još nije nađen, te Hrvatske. U Hrvatskoj je čudesni pralažištipavčić nađen na području Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije. Vrlo je dugo bio poznat isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, špilje Grabovice na području Grebaca između Popovog polja i Dubrovačkog primorja u Bosni i Hercegovini, odakle je opisan na temelju jedne ženke (Beier, 1939). Tek je 63 godine kasnije utvrđeno drugo nalazište, Špilja Jezero na planini Sniježnici iznad Konavala, ujedno i prvo nalazište za Hrvatsku (Ozimec, 2002, 2004a). Gotovo senzacionalan nalaz čudesnog pralažištipavčića utvrđen je 2004. godine za Veliku špilju kod Antunovića na planini Šibenik, sjeveroistočno od planine Biokovo (leg. i det. R. Ozimec). Čudesni pralažištipavčić iznimno je rijetka vrsta i do sada su sakupljena samo tri primjerka iz samo tri poznata nalazišta. Disjunktna rasprostranjenost ukazuje na reliktni karakter vrste, odnosno paleoendemizam (Ćurčić, 1984; Ozimec, 2005). Vrsta je očito u nestanku jer je unatoč brojnim biospeleološkim istraživanjima na području njenog areala utvrđena samo za tri nalazišta (Ozimec, 2005) i samo u tri primjerka. Ponovljenim istraživanjima obaju nalazišta u Hrvatskoj (Jezero špilja i Velika špilja kod Antunovića) za sada nisu nađeni daljnji primjerci.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Arachnida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Pseudoscorpiones - Porodica
Chthoniidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Mirabile troglochthonius - Locus typicus
špilja Grabovica
- Bibliografija
-
Beier, M.,1939: Die Höhlenpseudoscorpione der Balkanhalbinsel. Stud. Allg. Karstf., Biol. Ser. 4, 1–83.
Ćurčić, B. P. M.,1984: O porijeklu i genezi nekih rodova pseudoskorpija u Evroaziji, Proc. 9. Jug. Spel. Kongr., 521–527.
Ozimec, R., 2002: Review of genus Troglochthonius Beier, 1939 (Arachnida, Pseudoscorpiones, Chthoniidae), Abstracts of 16th International Symposium of Biospeleology, Verona, Italy 08.–15. September 2002, 56–57.
Ozimec, R., 2004a: List of Croatian pseudoscorpion fauna (Arachnida, Pseudoscorpiones), Nat. Croat., 13 (4), 381–394.
Ozimec, R., 2005a: Fauna i ekologija lažištipavaca (Pseudoscorpiones) Hrvatske, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, 1–308.