CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

mosorski špiljski pasjak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001248

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Štamol, V. (2009): Troglaegopis mosorensis (Kuščer, 1933) (HRCP001248). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1248. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Vesna Štamol
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Mosorski špiljski pasjak atraktivan je kolekcionarima zbog endemičnosti, rijetkosti i osebujnosti (jedina vrsta roda Troglaegopis), a zbog svoje se veličine lako uočava i jednostavno sabire, te je ugrožen sakupljanjem (DT 5.1). Neka nalazišta su turistički uređeni speleološki objekti (DT 6.1). Zagađivanje ili zatrpavanje otpadom (DT 9.4) podzemnih objekata u širem području rasprostranjenosti ili njihovo uništavanje građevinskim radovima (DT 4.1) može imati presudan utjecaj na opstanak vrste. Negativni učinci (S): Posjetitelji hodanjem i sl. aktivnostima mogu izravno uništiti jedinke (S 2.1). Ako su posjetitelji brojni, oni mogu toliko povećati temperaturu, količinu ugljikova dioksida i vodene pare u zraku da nastanu kisele vode (Faimon i sur., 2006; Sánchez i sur., 1999) (S 1.2) koje uzrokuju krhkost kućica puževa, a time je upitan opstanak jedinki i populacija.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1. Legislativa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Zakonski treba zaštititi nalazišta, uvrstiti zaštitu vrste i nalazišta u građevinske i urbanističke projekte (CA 5.1); pri planiranju i izvođenju građevinskih radova prethodnim studijama treba utvrditi lokacije s populacijama i posebnim tehničkim rješenjima omogućiti njihov opstanak (CA 2.1). Potrebno je uspostaviti menad- žment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Kućica je velika, čvrsta, hrapava, bez sjaja, neprozirna, bjelkasta do žućkasta i spljoštena. Na gornjoj je strani kućice mrežasta struktura koja se na prva dva zavoja sastoji od jednako jakih spiralnih i radijalnih crta, poslije radijalna rebra postaju mnogo izraženija
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Vlažna udubljenja ili pukotine ulaznih dijelova špilja (Rađa, 1984); mogu se naći i na dnu dubokih jama koje su bogate zemljanim nanosom i organskim otpadom (usmeno priopćenje B. Jalžić).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije. Proširen je na području srednje Dalmacije, od planine Svilaje do Mosora (Rađa, 1984).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije. Proširen je na području srednje Dalmacije, od planine Svilaje do Mosora (Rađa, 1984).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Stylommatophora
  • Porodica
    Zonitidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Mosor belted cave snail
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Rađa, T., 1984: Distribution of the species Troglaegopis mosorensis (Kuščer, 1933) (Gastropoda, Zonitidae). Proceedings of The ninth Yugoslavian Congress of Speleology, Karlovac, 17. – 20. 10. 1984; 587–592.