CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Učkin sitni grbaš (Thaumatoniscellus speluncae) (FOTO: J. BEDEK)

Učkin sitni grbaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001245

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Bedek, J. (2009): Thaumatoniscellus speluncae Karaman, Bedek & Horvatovic, 2009 (HRCP001245). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1245. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jana Bedek
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Jame kod potoka Banine 3 nalazi se u blizini ulaza u tunel Učka, a u planu je probijanje druge cijevi tunela i izgradnja pristupnih cesti i puteva (DT 4.1). Jama je ugrožena uljima i drugim naftnim derivatima od procjednih voda (DT 9.1). Učka postaje sve veća turistička atrakcija, ne samo u priobalnom dijelu, te je broj vikendica sve veći. Podzemlje je ugroženo nekontroliranom urbanizacijom, pri čemu se vrlo često speleološki objekti koriste za odlaganje građevinskog otpada (DT 1.1). Nadalje, podzemlje je ugroženo nepostojanjem kanalizacijskog sustava, te speleološki objekti vrlo često služe umjesto septičkih jama za direktan odvod kanalizacije (DT 9.1). Problem su za podzemlje vrlo često i divlji deponiji koji se nerijetko nalaze u speleološkim objektima (DT 9.4).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Vrsta obitava u Parku prirode Učka.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.2. Zamjena
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Prilikom izgradnje druge cijevi tunela Učka potrebno je onemogućiti ugrožavanje Jame kod potoka Banine 3 izgradnjom pristupnih cesti ili odlaganjem građevinskog otpada (CA 2.1). Potrebno je poticati razvoj ekološke poljoprivrede (CA 6.2), ukloniti sve divlje deponije, izgraditi kanalizacijski sustav te onemogućiti daljnja zagađenja podzemnih voda na širem području (CA 2.3). Provoditi zakonsku regulativu o divljem odlaganju otpada s visokim kaznama (CA 5.4), pratiti kvalitetu staništa i statusa populacije (procjena gustoće) te istraživati moguću širu rasprostranjenost.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je pratiti kvalitetu staništa i statusa populacije (procjena gustoće) te istraživati moguću širu rasprostranjenost.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Posve bezbojna, slijepa i izrazito sitna babura, veličine do 1,45 mm, s izraženom ornamentacijom tijela. Bič antene građen je od tri jedva primjetna članka. Glava (cefalotoraks) je vrlo kratka i široka, s dva niza izraženih tuberkula. Na svakom su tjelesnom kolutiću (pereotergitu) po četiri velika tuberkula. Na trećem su kolutiću zatka još dva izražena tuberkula. Postrane krpe (epimere) na zatku nisu razvijene. Začani nastavci, uropodi, strše iza tijela (Karaman i sur., 2009). Biologija vrste slabo je poznata, najvjerojatnije se hrani mrtvom organskom tvari te bakterijama i gljivicama koje se na njoj razvijaju. Ornamentacija vjerojatno služi za obranu od predatora ili vjerojatnije za obranu od pritiska okoline kad se kreće kroz pukotine u tlu i sl. Ovisna je o visokoj relativnoj vlazi zraka.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Podzemna kopnena staništa, preferira vlažna područja, međutim s većom količinom detritusa.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Učke. Poznata je samo iz tipskog nalazišta, Jame kod potoka Banine 3 kod Veprinca, dok je jedini poznati srodnik utvrđen na jednom lokalitetu u Rumunjskoj (Karaman i sur., 2009).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Učke. Poznata je samo iz tipskog nalazišta, Jame kod potoka Banine 3 kod Veprinca, dok je jedini poznati srodnik utvrđen na jednom lokalitetu u Rumunjskoj (Karaman i sur., 2009).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Malacostraca
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Isopoda
  • Porodica
    Trichoniscidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    KARAMAN I.M., BEDEK, J. & HORVATOVIĆ, M. (2009). Thaumatoniscellus speluncae n. sp. (Isopoda: Oniscidea: Trichoniscidae), a new troglobitic oniscid species from Croatia. Zootaxa. 2158: 57-64.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Učka tiny humpback woodlouse
  • Locus typicus
    Jama kod potoka Banine 3
  • Bibliografija
  • Karaman, I., Bedek, J. & Horvatović, M., 2009: Thaumatoniscellus speluncae n. sp.( Isopoda: Oniscidea: Trichoniscidae), a new troglobitic oniscid from Croatia. Zootaxa 2158: 57–64.