CRVENI POPIS
NatragBiokovski grbaš (Strouhaloniscellus biokovoensis) (FOTO: J. BEDEK)
biokovski grbaš
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001244
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Bedek, J. (2009): Strouhaloniscellus biokovoensis Bedek & Taiti, 2009 (HRCP001244). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1244. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jana Bedek
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Jedino je poznato nalazište Jama iznad Saranača. Nalazi se u blizini ceste te je ugrožena uljima i drugim naftnim derivatima od procjednih voda (DT 9.1). Biokovo postaje sve veća turistička atrakcija, ne samo u priobalnom dijelu, te je broj vikendica sve veći. Podzemlje je ugroženo nekontroliranom urbanizacijom, pri čemu se vrlo često speleološki objekti koriste za odlaganje građevinskog otpada (DT 1.1; 9.4). Nadalje, podzemlje je ugroženo nepostojanjem kanalizacijskog sustava, te speleološki objekti vrlo često služe umjesto septičkih jama za direktan odvod kanalizacije (DT 9.1). Problem su za podzemlje vrlo često i divlji deponiji koji se nerijetko nalaze u speleološkim objektima (DT 9.4). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Vrsta obitava u Parku prirode Biokovo. - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.2. Zamjena - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je poticati razvoj ekološke poljoprivrede (CA 6.2), ukloniti sve divlje deponije, izgraditi kanalizacijski sustav te onemogućiti daljnja zagađenja podzemnih voda na širem području (CA 2.3). Provoditi zakonsku regulativu o divljem odlaganju otpada s visokim kaznama (CA 5.4), pratiti kvalitetu staništa (CA 2.1) i statusa populacije (procjena gustoće) te istraživati moguću širu rasprostranjenost. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je pratiti kvalitetu staništa (CA 2.1) i statusa populacije (procjena gustoće) te istraživati moguću širu rasprostranjenost.
- Biologija vrste
- Opis
Posve bezbojna i slijepa babura veličine do 2,8 mm, s izraženom ornamentacijom tijela. Na tjelesno pokrilje (tegument) vrlo se često zalijepe sitne čestice uglavnom gline, te stoga bude smećkasta do narančasta. Bič antene građen je od tri jedva primjetna članka. Na glavi (cefalotoraksu) se nalaze tri niza tuberkula, od kojih dominira centralni stražnji tuberkul građen u obliku potkove. Na svakom su tjelesnom kolutiću (pereotergitu) po dva velika tuberkula te dva do tri para manjih, a na začanim kolutićima nema tuberkula. Postrane krpe (epimere) na zatku nisu razvijene, što ih odvaja od srodnih rodova. Začani nastavci, uropodi, strše iza tijela (Bedek i Taiti, 2009). Biologija vrste slabo je poznata, najvjerojatnije se hrani mrtvom organskom tvari te bakterijama i gljivicama koje se na njoj razvijaju. Ornamentacija vjerojatno služi za obranu od predatora ili vjerojatnije za obranu od pritiska okoline kad se kreće kroz pukotine u tlu i sl. Ovisna je o visokoj relativnoj vlazi zraka. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Podzemna kopnena staništa, preferira vlažna područja, međutim nije utvrđena na staništima s većom količinom detritusa, što je karakteristično za ostale svojte kopnenih babura. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, točnije Biokova. Poznata je samo iz tipskog nalazišta, Jame iznad Saranača kod Gornjih Igrana (Bedek i Taiti, 2009). - Nacionalna rasprostranjenost
Pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, točnije Biokova. Poznata je samo iz tipskog nalazišta, Jame iznad Saranača kod Gornjih Igrana (Bedek i Taiti, 2009).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Malacostraca - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Isopoda - Porodica
Trichoniscidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bedek, J.; Taiti, S. (2009). A new species of Strouhaloniscellus Tabacaru, 1993 (Crustacea: Isopoda: Oniscidea) from a cave in Mt Biokovo, Croatia. Zootaxa. 2196, 59-64.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Biokovo humpback woodlouse - Locus typicus
jama iznad Saranača
- Bibliografija
- Bedek, J. & Taiti, S., 2009: A new species of Strouhaloniscellus Tabacaru, 1993 (Crustacea: Isopoda: Oniscidea) from a cave in Mt Biokovo, Croatia. Zootaxa, 2196, 59–64.