CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Hadžijeva stalita (Stalita hadzii) (FOTO: R. OZIMEC)

Hadžijeva stalita

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001243

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Stalita hadzii Kratochvíl, 1934 (HRCP001243). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1243. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Hadžijeva stalita je vrlo rijetka vrsta, grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj staništa i populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njen opstanak, što je zbog iznimno ograničene rasprostranjenosti i vrlo malih populacija čini vrlo ranjivom vrstom. Prisutna je opasnost od izgradnje pristupnih putova i prometnica (DT 4.1) te posjeta špiljama bez stručnog nadzora uz sakupljanje špiljske faune (DT 5.1; 6.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove staništa (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa, te populacija uz istraživanje moguće šire rasprostranjenosti (CA 2.1).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa, te populacija uz istraživanje moguće šire rasprostranjenosti (CA 2.1).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Pauk hadžijeva stalita veći je u odnosu na srodne vrste šesterookaca, dug i više od 8 mm uz dužinu nogu i više od 15 mm (Kratochvil, 1934). Prosoma je bez pigmenta, crvenonarančaste boje kao i čeljusne nožice (pedipalpi), a kod starijih primjeraka može biti prilično zagasitocrvena. Opistosoma je bijeložućkaste boje i bogato obrasla dlačicama (chetae) s jače sklerotiziranim trahejama. Noge su bogato obrasle trnovima (spina). Potpuno je slijep, bez ikakvih ostataka očiju na prosomi. Hadžijeva stalita je grabežljivac koji se hrani kopnenim beskralješnjacima, skokunima (Colembolla) i kopnenim jednakonošcima (Isopoda terrestria), ali vjerojatno i grinjama (Acari) i drugim beskralješnjacima.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Hadžijeva stalita je stenoendem sjevernodinarske biogeografske regije, vrlo uskog areala koji se proteže na šire granično područje Slovenije i Hrvatske. Dugo je bila poznata s vrlo ograničenog područja Slovenije između Grosuplja i Lašča, odakle je opisana iz Taborske jame kod Grosuplja (Kratochvil, 1934), a naknadno je utvrđena za još svega nekoliko špiljskih nalazišta (Nikolić, 1963; Kratochvil, 1970). Do najnovijih biospeleoloških istraživanja Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, hadžijeva stalita nije bila poznata za faunu Hrvatske (Nikolić i Polenec, 1981), a nedavno je nađena na samoj granici sa Slovenijom u Jami na Grabiku kod Pilatovaca, na području zapadnog Žumberka (leg. R. Baković; det. R. Ozimec), odnosno na području Karlovačke županije.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Hadžijeva stalita je stenoendem sjevernodinarske biogeografske regije, vrlo uskog areala koji se proteže na šire granično područje Slovenije i Hrvatske. Dugo je bila poznata s vrlo ograničenog područja Slovenije između Grosuplja i Lašča, odakle je opisana iz Taborske jame kod Grosuplja (Kratochvil, 1934), a naknadno je utvrđena za još svega nekoliko špiljskih nalazišta (Nikolić, 1963; Kratochvil, 1970). Do najnovijih biospeleoloških istraživanja Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, hadžijeva stalita nije bila poznata za faunu Hrvatske (Nikolić i Polenec, 1981), a nedavno je nađena na samoj granici sa Slovenijom u Jami na Grabiku kod Pilatovaca, na području zapadnog Žumberka (leg. R. Baković; det. R. Ozimec), odnosno na području Karlovačke županije.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    undefined
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Araneae
  • Porodica
    Dysderidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Hadži's stalita
  • Locus typicus
    Taborska jama
  • Bibliografija
  • Kratochvil, J., 1934: Liste generale des Araignees cavernicoles en Yougo- slavie. Prir. Raz., 2 (4), 165–226.
    Nikolić, F., 1963: Pauci iz nekih pećina Slovenije, Treći Jug. Spel. Kongr., 157–167.
    Nikolić, F. I Polenec, A., 1981: Aranea. Catalogus faunae Jugoslaviae, 3./4, 1–135.