CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Sketova prakozica (Salmoneus sketi) (FOTO: B. SKET)

Sketova prakozica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001233

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Gottstein, S. (2009): Salmoneus sketi Fransen, 1991 (HRCP001233). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1233. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Sanja Gottstein Matočec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Znanje
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 6.3 Rad i druge aktivnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Intenzivni, masovni razvoj turizma i rekreativnih sadržaja uz obalu mora; korištenje špilje za rekreativne sadržaje bez kontrole i stručnog vodstva (DT 1.3; 6.1). Narušavanje termičke stratifikacije zbog rekreacijskog ronjenja, prekomjerno i nestručno sakupljanje životinja u kolekcionarske i znanstvene svrhe (DT 5.4; 6.3). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/staništa zbog onečišćenja iz različitih izvora (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je podmorske špilje proglasiti posebno zaštićenim staništima (CA 1.1, 1.2), pratiti fizikalno-kemijska obilježja i kvalitetu vode u podmorskim špiljama dugoročnim monitoringom (CA 2.1), pratiti status populacija (procjena gustoće) i istražiti moguću širu rasprostranjenost.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je podmorske špilje proglasiti posebno zaštićenim staništima (CA1.1, 1.2), pratiti fizikalno-kemijska obilježja i kvalitetu vode u podmorskim špiljama dugoročnim monitoringom (CA 2.1), pratiti status populacija (procjena gustoće) i istražiti moguću širu rasprostranjenost.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Dužina ženki je 20 do 22 mm, dok mužjaci nisu poznati. Oči su reducirane s vrlo kratkim očnim stapkama i s tek nekoliko relativno velikih faseta. Ravni do blago konkavni čeoni šiljak (rostrum), s leđne strane i bez trnova te s trbušne bez trnova ili samo s jednim. Prisutnost mužjačkog privjeska (appendix masculina) kod ženki koje nose jajašca (ovigerne ženke) upućuje na to da se kod odraslih primjeraka najprije razviju muški spolni organi, a potom ženski (protoandrični hermafroditizam). Sketova prakozica je predator na manjim morskim organizmima.
  • Staništa
    G.5.3.2.1. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama)
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Jedino je poznato nalazište podmorska jama s otvorom na 7 metara dubine mora i dnom na 20 m dubine s vodom hladnijom od okolne morske vode tijekom ljetnih mjeseci.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Stenoendem Jadranskog mora (Števčić, 2002), gdje je endemična za srednjodinarsku biogeografsku regiju, Hrvatsku i NP Kornati. Do sada je poznata samo s područja Kornata, iako zbog neistraženosti morskih špilja postoji mogućnost nešto šire rasprostranjenosti. Jedino je poznato nalazište jama uz sjevernu obalu otočića Lavernaka, gdje je nađena 1988. godine. Predstavnik je reliktne tropske faune.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Stenoendem Jadranskog mora (Števčić, 2002), gdje je endemična za srednjodinarsku biogeografsku regiju, Hrvatsku i NP Kornati. Do sada je poznata samo s područja Kornata, iako zbog neistraženosti morskih špilja postoji mogućnost nešto šire rasprostranjenosti. Jedino je poznato nalazište jama uz sjevernu obalu otočića Lavernaka, gdje je nađena 1988. godine. Predstavnik je reliktne tropske faune.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Malacostraca
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Decapoda
  • Porodica
    Alpheidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    De Grave, S.; Fransen, C.H.J.M. (2011). Carideorum catalogus: the recent species of the dendrobranchiate, stenopodidean, procarididean and caridean shrimps (Crustacea: Decapoda). Zoologische Mededelingen, Leiden. 85(9): 195-589.
    Fransen, C. H. J. M. (1991). Salmoneus sketi, a new species of alpheid shrimp (Crustacea: Decapoda: Caridea) from a submarine cave in the Adriatic. Zoologische Mededelingen. 65: 171-179.
    Türkay, M. (2001). Decapoda, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 284-292
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Sket's alpheid prawn
  • Locus typicus
    jama uz sjevernu obalu otočića Lavernaka
  • Bibliografija
  • Števčić, Z., 2002: New observations on the Adriatic decapod fauna (1990–2000). Crustaceana, 75 (3–4), 643–647.