CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

kornatski sljepušac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001226

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Gottstein, S. (2009): Niphargus pectencoronatae Sket & G.Karaman, 1990 (HRCP001226). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1226. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Sanja Gottstein Matočec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Znanje
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 6.3 Rad i druge aktivnosti, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Širenje i razvoj turističkih mjesta i gradova, intenzivna gradnja uz morsku obalu, betonizacija obala (DT 1.1). Korištenje špilja u dopunske turističke sadržaje bez kontrole i stručnog vodstva (DT 1.3; 6.1). Narušavanje stratifikacije saliniteta zbog rekreacijskog ronjenja u većim objektima s vodom, preko- mjerno i nestručno sakupljanje životinja u kolekcionarske i znanstvene svrhe (DT 5.4; 6.3). Onečišćenje podzemnih voda krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te nedostatni dotok slatke vode, što dovodi do izolacije staništa i njegove funkcionalne degradacije (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Anhijaline špilje i jame treba proglasiti posebno zaštićenim podzemnim sustavima/staništima, u kategoriji bioloških rezervata (CA 1.1). Potrebno je pratiti fizikalno-kemijska obilježja i kvalitetu vode u anhijalinim špiljama (CA 2.1), organizirati akcije čišćenja anhijalinih špilja i jama od raznih vrsta komunalnog i građevnog otpada, ukloniti betonske konstrukcije i spriječiti betoniranja obala i okolnoga krškog terena u turističke svrhe radi normalnog protoka oborinske vode uz sprečavanje kaptiranja ili bilo kakvog drugog korištenja vode s manjih izvora pitke vode koji su u blizini anhijalinih špilja i jama (CA 2.3; 1.2). Treba pratiti status populacija (prostorne i vremenske dinamike i gustoće populacija) i istraživati moguću širu rasprostranjenost.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba pratiti status populacija (prostorne i vremenske dinamike i gustoće populacija) i istraživati moguću širu rasprostranjenost.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Slijepi rakušac vitkog tijela mliječnobijele boje vrlo velikih dimenzija, ukupne dužine ženki od 28,5 mm te izrazito dugih tjelesnih privjesaka. Čeoni šiljak (rostrum) je neprimjetan, a bočna glavena krila kratka; prvi i drugi urosomiti nose po pet trnova s obje strane, treći urosomit je gladak; druga i treća epimeralna ploča pra- vokutnog su oblika u stražnjem donjem dijelu s jednim do tri rubna trna. Završni je dio tijela (telzon) jednake dužine i širine, jako široko rascijepljen do ¾ visine, s na svakom vrlo uskom vrhu krila po tri trna te s perastim dlakama na vanjskom rubu. Prve su antene samo neznatno kraće od tijela s kratkim dvosegmentiranim postranim bičem. Izrazito veliki broj unutrašnjih trnova na daktilusu pereiopoda; šesti je segment gnatopoda vrlo širok i jako diferenciran. Kornatski sljepušac je predator na manjim vodenim organizmima.
  • Staništa
    H.1.4.1. Anhihaline kraške špilje
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    H.1.4.1.1. anhihaline kraške špilje (bočate vode anhihalinih špilja i jama). Nastanjuje brakičke podzemne (anhihaline) vode u obliku jezerca, sa slojanjem saliniteta, unutar priobalnih špilja i jama.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Šibensko-kninske županije i NP Kornati. Poznata iz anhihalinih špilja, samo s dva otoka Kornatskog arhipelaga, otoka Kornata iz Jame iznad Vrulja, ujedno tipskog lokaliteta, te s otoka Gangarola. Zbog slabe istraženosti priobalnih špilja i jama postoji mogućnost pronalaska novih lokaliteta.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Šibensko-kninske županije i NP Kornati. Poznata iz anhihalinih špilja, samo s dva otoka Kornatskog arhipelaga, otoka Kornata iz Jame iznad Vrulja, ujedno tipskog lokaliteta, te s otoka Gangarola. Zbog slabe istraženosti priobalnih špilja i jama postoji mogućnost pronalaska novih lokaliteta.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Malacostraca
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Amphipoda
  • Porodica
    Niphargidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Sket, B.; Karaman, G. (1990). Niphargus rejici (Amphipoda), its relatives in the Adriatic islands, and its possible relations to S.W. Asian taxa. Stygologia. 5(3): 153-172.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Kornat eyeless shrimp
  • Locus typicus
    jama iznad Vrulja
  • Bibliografija
  • -