CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Anhijalini sljepušac (Niphargus hebereri) (FOTO: S. GOTTSTEIN)

anhijalini sljepušac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001223

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Gottstein, S. (2009): Niphargus hebereri Schellenberg, 1933 (HRCP001223). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1223. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Sanja Gottstein Matočec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Intenzivna gradnja uz obalu mora i betonizacija obala, izgradnje marina, lukobrana i dr. (DT 1.1). Masovni razvoj turizma i rekreativnih sadržaja uz obalu mora, što najčešće uzrokuje potpuno uništenje špilja zbog odlaganja otpada u anhijaline špilje; korištenje špilje u dopunske turističke sadržaje bez kontrole i stručnog vodstva (DT 1.3). Narušavanje stratifikacije saliniteta zbog rekreacijskog ronjenja u većim objektima s vodom (DT 6.1). Korištenje površinske slatke vode iz anhijalinih špilja za navodnjavanje i kao tehničku vodu (DT 7.2). Onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama te korištenje špilja kao odlagališta otpada, kao i onečišćenje podzemnih voda krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.1; 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te požara; kemijsko narušavanje sustava zbog onečišćenja iz različitih izvora (S1.2). Sprečavanje dotoka slatke vode, što dovodi do izolacije staništa i njegove funkcionalne degradacije (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Pojedina nalazišta treba proglasiti posebno zaštićenim podzemnim sustavima/staništima (biospeleološki rezervati) (CA 1.1). Potrebno je pratiti fizikalno-kemijska obilježja i kvalitetu vode u anhijalinim špiljama u vidu dugoročnog monitoringa (CA 2.1), organizirati akcije čišćenja od raznih vrsta komunalnog i građevinskog otpada, ukloniti betonske konstrukcije i spriječiti betoniranje obala, spriječiti kaptiranje ili bilo kakvo drugo korištenje vode s manjih izvora pitke vode koji su u blizini anhijalinih špilja i jama (CA 1.2; 2.3). Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz praćenje statusa populacija (procjena gustoće) i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Potrebna istraživanja
    3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz praćenje statusa populacija (procjena gustoće) i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Slijepi i bezbojni rakušac zbitog tijela kao kod vrsta iz roda Gammarus. Dužina tijela mužjaka je oko 9 mm, a ženki 7,9–12,3 mm. Prva antena prelazi malo preko polovice ukupne dužine tijela. Od ostalih vrsta rakušaca razlikuje se po morfološkoj građi unutrašnje prve donje čeljusti, građi članaka gnatopoda te po obliku i trnovitosti telzona. Hrani se detritusom.
  • Staništa
    H.1.4.1.1. Anhihaline kraške špilje
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    H.1.4.1.1. anhijaline kraške špilje (slatke i bočate vode anhihalinih špilja i jama). Mikrostanište je nepoznato.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Endem sjevernodinarske i srednjodinarske biogeografske regije, Slovenije i Hrvatske. Proširen u priobalnom pojasu krša, kao i na otocima, od slovenskog dijela Istre do Brača.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Endem sjevernodinarske i srednjodinarske biogeografske regije, Slovenije i Hrvatske. Proširen u priobalnom pojasu krša, kao i na otocima, od slovenskog dijela Istre do Brača.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Malacostraca
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Amphipoda
  • Porodica
    Niphargidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Anchihaline eyeless shrimp
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -