CRVENI POPIS
NatragHrvatski sljepušac (Niphargus croaticus) (FOTO: S. GOTTSTEIN)
hrvatski sljepušac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001221
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Gottstein, S. (2009): Niphargus croaticus (Jurinac, 1887) (HRCP001221). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1221. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Sanja Gottstein Matočec
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Promjena vodnog režima rijeke Dobre i Gacke, a time i razine podzemnih voda zbog kanaliziranja vodotoka, izgradnje kanala i tunela prema Gusićkom jezeru, korištenja vode Gacke za potrebe HE Senj, preusmjeravanja vode iz jezera Sabljaki i vode Gornje Dobre za potrebe HE Gojak, izolacije i inaktivacije ponorne zone rijeke Gacke te povezivanja rijeke Like i rijeke Gacke tunelom. Intenzivno korištenje podzemnih voda uz Gacku za potrebe pitke vode (DT 7.2). Onečišćenje podzemnih voda krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (Ðulin ponor – špilja Medvedica je sustav uvršten u 10 najugroženijih podzemnih krških sustava svijeta – Top ten endangered karst phenomena list, Karst Waters Institute, 2006) (DT 9.1; 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava zbog promjene režima protoka vode u Gornjoj Dobri i rijeci Gackoj, kanaliziranja vodotoka i preusmjeravanja vode u rijekama, (S 1.2); negativni utjecaj na vrstu zbog prekomjernog korištenja (ispumpavanja) podzemnih voda i promjene razine podzemnih voda zbog niza hidrotehničkih zahvata (S 2.1). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.1. Legislativa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Ðulin ponor treba proglasiti geomorfološkim i hidromorfološkim spomenikom prirode (CA 1.1) uz hitnu zaštitu rekonstrukcijom protoka i propuštanjem dijela vode koja se usmjerava na HE Gojak tijekom određenog razdoblja godine. Potrebno je uspostaviti prirodni režim plavljenja uz rijeku Gacku i aktivirati ponorne zone smanjenjem preusmjeravanja vode u kanal prema Gusićkom jezeru, zaštititi cjelokupni vodotok Gacke kao vodozaštitno područje Hrvatske sprečavanjem daljnjeg kanaliziranja vodotoka te zaštititi pojedine dijelove rijeke Gacke, kao što su prirodni odsječci s riparijskom vegetacijom, prirodnim obalama i normalnim protokom vode (CA 1.2; 2.3; 5.1). Treba spriječiti prekomjerno korištenje vode za potrebe punionice pitke vode Gacka (CA 1.2), pratiti status populacija (procjena gustoće) i istražiti moguću širu rasprostranjenost. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Treba spriječiti prekomjerno korištenje vode za potrebe punionice pitke vode Gacka (CA 1.2), pratiti status populacija (procjena gustoće) i istražiti moguću širu rasprostranjenost.
- Biologija vrste
- Opis
Endem sjevernodinarske i srednjodinarske biogeografske regije i Hrvatske. Vrsta je rasprostranjena na području Ogulinsko-plaščanske zaravni (Zagorska peć i izvor Zagorske Mrežnice, Desmerice, Gugečka špilja, Josipdolski ponor i špilja Medvedica), na nekoliko lokaliteta u Lici (špilja Pećina kod Ličkog Lešća) te u Gospodskoj špilji na izvorišnom području rijeke Cetine. - Staništa
A.2.1. Izvori, A.2.1.1.2. Limnokreni izvori, H.1. Kraške špilje i jame, H.1.3.1. Podzemne tekućice, H.1.3.2. Podzemne stajaćice - Obrazloženje (staništa i ekologija)
- - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Endem sjevernodinarske i srednjodinarske biogeografske regije i Hrvatske. Vrsta je rasprostranjena na području Ogulinsko-plaščanske zaravni (Zagorska peć i izvor Zagorske Mrežnice, Desmerice, Gugečka špilja, Josipdolski ponor i špilja Medvedica), na nekoliko lokaliteta u Lici (špilja Pećina kod Ličkog Lešća) te u Gospodskoj špilji na izvorišnom području rijeke Cetine. - Nacionalna rasprostranjenost
Endem sjevernodinarske i srednjodinarske biogeografske regije i Hrvatske. Vrsta je rasprostranjena na području Ogulinsko-plaščanske zaravni (Zagorska peć i izvor Zagorske Mrežnice, Desmerice, Gugečka špilja, Josipdolski ponor i špilja Medvedica), na nekoliko lokaliteta u Lici (špilja Pećina kod Ličkog Lešća) te u Gospodskoj špilji na izvorišnom području rijeke Cetine.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Malacostraca - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Amphipoda - Porodica
Niphargidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Karaman, G. S. (1984). 130. Contribution to the knowledge of the Amphipoda. Revision of the Niphargus orcinus-group, part I. (fam. Niphargidae). The Montenegrin Academy of Sciences and Arts: Glasnik of the Section of Natural Sciences. 4: 7-79.
Zakšek, V.; Delić, T.; Fišer, C.; Jalžić, B.; Trontelj, P. (2019). Emergence of sympatry in a radiation of subterranean amphipods. Journal of Biogeography. 46(3): 657-669.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Croatian eyeless shrimp - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -