CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

sniježnički veleštipavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001217

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Neobisium hadzii Beier, 1938 (HRCP001217). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1217. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Sniježnički veleštipavac je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. Iako neke presudne direktne prijetnje nisu utvrđene, naknadnim biospeleološkim istraživanjima tipskog lokaliteta, kao ni šireg područja Sniježnice, sniježnički veleštipavac do sada nije ponovno nađen (Ozimec, 2005). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Cijeli masiv Sniježnice treba proglasiti zaštićenim područjem u nekoj od kategorija zaštite, a tipsko nalazište Jezero špilju zaštititi postavljanjem ulaznih vrata (CA 1.1; 2.1). Potrebno je istražiti moguće postojanje sniježničkog veleštipavaca te u slučaju nalaza uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa i populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je istražiti moguće postojanje sniježničkog veleštipavaca te u slučaju nalaza uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa i populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je dugo do 4,5 mm, bez pigmenta, svijetlocrvenkaste do oker boje glavopršnjaka (cephalothorax) i čeljusnih nožica (pedipalp), bogato obraslo dlačicama (chetae), s izduženim osjetilnim dlakama (trichobotria). Potpuno je slijep, bez ostataka očiju na glavopršnjaku. Karakteristične čeljusne nožice duge su više od 7 mm, s izrazito izduženim prstima koji su duži više od 2 mm. Sniježnički veleštipavac obitava ispod kamenja i u pukotinama kopnenih špiljskih staništa odakle izlazi u lov na plijen. Grabežljivac je koji se hrani skokunima (Colembolla), dvorepcima (Diplura) i kopnenim jednakonošcima (Isopoda terrestria), ali i paucima (Araneae), grinjama (Acari) i drugim beskralješnjacima koji nastanjuju hladnija špiljska staništa planine Sniježnice.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Obitava ispod kamenja i u pukotinama kopnenih špiljskih staništa, ali budući da od opisa vrste više nije pronađen, nije moguće sa sigurnosti potvrditi mikrostanište.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Sniježnički veleštipavac pripada fauni južnodinarske biogeografske regije i stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije, Konavala i planine Sniježnice, dijela složenog masiva Orjena. Poznat je isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Jezero špilje na planini Sniježnici iznad Konavala, odakle je opisan na osnovi dvije ženke sakupljene još 1913. godine (Beier, 1938, 1939).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Sniježnički veleštipavac pripada fauni južnodinarske biogeografske regije i stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije, Konavala i planine Sniježnice, dijela složenog masiva Orjena. Poznat je isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Jezero špilje na planini Sniježnici iznad Konavala, odakle je opisan na osnovi dvije ženke sakupljene još 1913. godine (Beier, 1938, 1939).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Arachnida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pseudoscorpiones
  • Porodica
    Neobisiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Sniježnica neobisid
  • Locus typicus
    Jezero špilja
  • Bibliografija
  • Beier, M.,1938: Vorlaufige Mitteilung üüber neue Höhlenpseudoscorpione der Balkanhalbinsel. Stud. Allg. Karstf., Biol. Ser., 3, 1–8.
    Beier, M.,1939: Die Höhlenpseudoscorpione der Balkanhalbinsel. Stud. Allg. Karstf., Biol. Ser. 4, 1–83.
    Ozimec, R., 2005a: Fauna i ekologija lažištipavaca (Pseudoscorpiones) Hrvatske, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, 1–308.