CRVENI POPIS
Natrag (FOTO R. OZIMEC)_1677162149.jpg "Brački lažištipavčić (Microchthonius rogatus) (FOTO: R. OZIMEC)")
Brački lažištipavčić (Microchthonius rogatus) (FOTO: R. OZIMEC)
Brački lažištipavčić
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001212
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ozimec, R. (2009): Microchthonius rogatus (Beier, 1938) (HRCP001212). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1212. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Roman Ozimec
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Brački lažištipavčić je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. Ugrožava ga urbanizacija, naročito na otocima Braču i Hvaru (DT 1.1); razvoj turizma i izgradnja rekreativnih objekata, ponajprije na otocima (DT 1.3); opasnost od izgradnje pristupnih putova i prometnica (DT 4.1); sakupljanje špiljske faune (DT 5.1); razvoj rekreativnih sadržaja, ponajprije posjeti špiljama bez stručnog nadzora (DT 6.1); bacanje otpada u špiljska staništa (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Tipsko nalazište, Jamu Ješkalovicu, treba zaštititi postavljanjem zaštitnih ulaznih rešetki (CA 2.1). Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti, ekologije vrste, pronalazak i opis mužjaka uz provedbu dodatnih taksonomskih analiza populacija. - Potrebna istraživanja
1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti, ekologije vrste, pronalazak i opis mužjaka uz provedbu dodatnih taksonomskih analiza populacija.
- Biologija vrste
- Opis
Veći je od trogirskog lažištipavčićića, dužine do 2 mm, bez pigmenta, nježne svijetlocrvenkaste boje glavopršnjaka (cephalothorax) i čeljusnih nožica (pedipalp), bogato obrastao dlačicama (chetae), s izduženim osjetilnim dlakama (trichobotria). U potpunosti je slijep, bez ostataka očiju na glavopršnjaku. Čeljusne nožice su izduljene, duge do 2,5 mm, s prstima dužine do 0,7 mm koji su karakteristično izrazito svinuti, s rijetkim i prilično velikim zubićima, čiji se broj i raspored razlikuje od trogirskog lažištipavčića. Brački lažištipavčićić je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla) i kopnenim jednakonošcima (Isopoda terrestria), ali i juvenilnim paucima (Aranea), grinjama (Acari) i drugim beskralješnjacima. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Obitava ispod kamenja i u pukotinama kopnenih špiljskih staništa odakle izlazi u lov na plijen. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Brački lažištipavčićić je endem srednjodinarske biogeografske regije, Hrvatske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Proširen je na otocima Braču i Hvaru te na području Nacionalnog parka Krka. Dugo je bio poznat isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, jame Ješkalovice na otoku Braču, tipskog lokaliteta za pet svojti (Bedek i sur., 2006), odakle je opisan na temelju dvije ženke (Beier, 1938; 1939). Tek su novijim biospeleološkim istraživanjem otoka Brača i Hvara utvrđena još dva nalazišta, Jama u Kupinovcu na otoku Braču i Kraljevska jama na Hvaru (Ozimec, 2005). Iznenađujuće je otkriće utvrđeno u sklopu sustavnog biospeleološkog istraživanja Nacionalnog parka Krka (Jalžić i sur., 2007) bio nalaz srednjodalmatinskog sićušnog lažištipavčića u čak četiri speleološka objekta na području NP Krka (Ozimec, 2007). Potrebno je provesti usporedno morfološko istraživanje populacija s otoka Brača, Hvara i NP Krka kako bi se utvrdila eventualna taksonomska diferencijacija između populacija. - Nacionalna rasprostranjenost
Brački lažištipavčićić je endem srednjodinarske biogeografske regije, Hrvatske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Proširen je na otocima Braču i Hvaru te na području Nacionalnog parka Krka. Dugo je bio poznat isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, jame Ješkalovice na otoku Braču, tipskog lokaliteta za pet svojti (Bedek i sur., 2006), odakle je opisan na temelju dvije ženke (Beier, 1938; 1939). Tek su novijim biospeleološkim istraživanjem otoka Brača i Hvara utvrđena još dva nalazišta, Jama u Kupinovcu na otoku Braču i Kraljevska jama na Hvaru (Ozimec, 2005). Iznenađujuće je otkriće utvrđeno u sklopu sustavnog biospeleološkog istraživanja Nacionalnog parka Krka (Jalžić i sur., 2007) bio nalaz srednjodalmatinskog sićušnog lažištipavčića u čak četiri speleološka objekta na području NP Krka (Ozimec, 2007). Potrebno je provesti usporedno morfološko istraživanje populacija s otoka Brača, Hvara i NP Krka kako bi se utvrdila eventualna taksonomska diferencijacija između populacija.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Arachnida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Pseudoscorpiones - Porodica
Chthoniidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Zaragoza, Juan A., 2017: Revision of the Ephippiochthonius complex in the Iberian Peninsula, Balearic Islands and Macaronesia, with proposed changes to the status of the Chthonius subgenera (Pseudoscorpiones, Chthoniidae). Zootaxa, vol. 4246, no. 1. 1-221.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Brač miniature chthonid - Locus typicus
jama Ješkalovica
- Bibliografija
-
Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
Beier, M.,1938: Vorlaufige Mitteilung üüber neue Höhlenpseudoscorpione der Balkanhalbinsel. Stud. Allg. Karstf., Biol. Ser., 3, 1–8.
Beier, M.,1939: Die Höhlenpseudoscorpione der Balkanhalbinsel. Stud. Allg. Karstf., Biol. Ser. 4, 1–83.
Jalžić, B., Ozimec, R., Bedek, J., Hamidović, D., Slapnik, R., Franičević, M., Lukić, M., Bilandžija, H. I Pavlek, M., 2007: Špiljska Fauna Nacionalnog parka »Krka«. Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak. Zbornik radova Rijeka Krka i NP »Krka«. 491–506.
Ozimec, R., 2005a: Fauna i ekologija lažištipavaca (Pseudoscorpiones) Hrvatske, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, 1–308.