CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Mljetski špiljski pasjak (Meledella werneri) (FOTO: H. BILANDŽIJA)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

Mljetski špiljski pasjak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001210

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Štamol, V. (2009): Meledella werneri Sturany, 1908 (HRCP001210). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1210. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Vesna Štamol
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Vrsta je zanimljiva kolekcionarima zbog rijetkosti, izdvojenog taksonomskog položaja (monotipski rod) i vrlo uske rasprostranjenosti, te se zbog toga prikuplja za mnoge zbirke (Riedel, 1960), što može bitno utjecati na opstanak populacija i vrste (DT 5.1). Negativan učinak ima i odlaganje otpada u pod- zemna staništima (DT 9.4) te uništavanje staništa građevinskim radovima (DT 1.1; 1.3; 4.1). Negativni učinci (S): Potencijalni česti posjeti mogu povećati temperaturu, količinu ugljikova dioksida i vodene pare u zraku te tako stvoriti uvjete za povećano i ubrzano otapanje ugljikova dioksida u vodi i povećati kiselost vode (Faimon i sur., 2006; Sánchez i sur., 1999) (S 1.2) koja oštećuje kućice puževa te time dovodi u pitanje opstanak jedinki i populacije. Posjetitelji mogu i nenamjerno izravno, npr. hodanjem, uništiti jedinke (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Tipsko nalazište, Ostaševicu špilju, kao i obli- žnju špilju Movricu treba proglasiti biološkim spomenikom prirode (CA 1.1), a nalazišta zatvoriti zaštitnim rešetkama te nadzirati posjete (CA 2.1). Potrebno je provoditi zakonske propise o ilegalnim posjetima špiljama i sakupljanju strogo zaštićenih vrsta te kažnjavati odlaganje otpada (CA 5.4). Istraživanjem moguće rasprostranjenosti i praćenjem stanja populacija treba odrediti menadžment vrste.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Istraživanjem moguće rasprostranjenosti i praćenjem stanja populacija treba odrediti menadžment vrste.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Velika kućica je prozirna, bezbojna do žućkastozelenkasta i izrazito je spljoštena. Gornja strana kućice je svilenkastog sjaja, a donja izrazito sjajna. Na gornjoj strani kućice su guste radijalne crte, koje prema obodu kućice oštro završavaju, dok su na donjoj strani samo slabe crte prirasta. Spiralne crte dobro su uočljive samo na embrionalnim zavojima, dok su prema zadnjem zavoju sve slabije, te na zadnjem zavoju najčešće u potpunosti nestaju. Zadnji zavoj je oko 1,5 puta širi od predzadnjeg zavoja. Greben na zadnjem zavoju ne postoji kod odraslih, kao ni juvenilnih primjeraka, po čemu se razlikuje od Troglaegopis mosorensis i Aegopis spelaeus. Ušće je šire nego više, bez lamela i izbočina, a usni rub je tanak i oštar, nije savijen prema nazad. Pupak je otvoren i zauzima petinu širine kućice. Mljetski špiljski pasjak je uz trebinjskog špiljskog pasjaka i mosorskog špiljskog pasjaka najveći podzemni puž uopće. Kućica je visoka 5,5–7,4 mm, a široka 12–16 mm. U probavilu je nađen biljni detritus i ostaci beskralješnjaka (Riedel, 1960).
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik južnodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Mljeta (Štamol, 1997; Reischütz i Reischütz, 2000). Jedan istrošeni primjerak s grčkog otoka Samothrake, određen kao »Zonitidae cf. Meledella werneri Sturany« (Fuchs i Käufel, 1936), ne pripada ovoj vrsti (Riedel, 1979; Reischütz, 1988).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik južnodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Mljeta (Štamol, 1997; Reischütz i Reischütz, 2000). Jedan istrošeni primjerak s grčkog otoka Samothrake, određen kao »Zonitidae cf. Meledella werneri Sturany« (Fuchs i Käufel, 1936), ne pripada ovoj vrsti (Riedel, 1979; Reischütz, 1988).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Stylommatophora
  • Porodica
    Zonitidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Mljet cave snail
  • Locus typicus
    Ostaševica špilja
  • Bibliografija
  • Faimon, J., Štelc, J., Sas, D., 2006: Anthropogenic CO2-flux into cave atmosphere and its environmental impact: A case study in the Císarˇská Cave (Moravian Karst, Czech Republic). Science of the total environment, 369 (1–3), 231–245.
    Fuchs, A. & Käufel, F., 1936: Anatomische und systematische Untersuchungen an Land- und Süß-wasserschnecken aus Griechenland und von den Inseln des Ägäischen Meeres. Arch. Naturg. N. F., 5 (4): 541–662.
    Riedel, A., 1960: Über Meledella werneri Sturany, 1908. Fragm. Balc., 3 (11), 91–97.
    Riedel, A., 1979: Materialien zur Kenntnis der paläarktischen Zonitidae (Gastropoda). XII–XIV. Fragm. Faunistica, 25 (9), 115–125.
    Reischütz, A., REISCHÜTZ, P. L., 2000: Ein Beitrag zur Kenntnis der Molluskenfauna der Insel Mljet (Dalmatien, Kroatien). Nachrichtenbl. Ersten Vorarlberger Malak. Ges., 8, 60–65.
    Sánchez-Moral, S., Soler, V., Cañaveras, J. C., Sanz-Rubio, E., Van Grieken, R., Gysels, K., 1999: Inorganic deterioration affecting the Altamira Cave, N Spain: quantitative approach to wall-corrosion (solution etching) processes induced by visitors. The Science of The Total Environment, 243/244, 67–84.
    Štamol, V., 1997: The cave snail Meledella werneri Sturany, 1908 (Mollusca, Gastropoda pulmonata: Zonitidae) – endemic on the island od Mljet (Croatia)?. Mémoires de Biospéologie, 24, 217–219.