CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Jurinčev žmurac (Machaerites jurinaci) (FOTO: R. OZIMEC)

Jurinčev žmurac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001208

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Machaerites jurinaci Pavićević & Ozimec, 2008 (HRCP001208). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1208. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Jurinčev žmurac je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. Zbog vrlo ograničene rasprostranjenosti na samo jednom lokalitetu postoji realna ugroza, ponajprije od posjeta špiljama bez stručnog nadzora, odnosno ilegalnog i nekontroliranog prikupljanja primjeraka (DT 5.1; 6.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Tipsko nalazište, špilju Zagorska peć, potrebno je zaštititi postavljanjem sigurnosnih ulaznih vrata (CA 2.1). Treba organizirati menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti, ekologije te nalaz i opis mužjaka.
  • Potrebna istraživanja
    1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba organizirati menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti, ekologije te nalaz i opis mužjaka.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Vrlo sitni kornjaš dužine tijela do 1,8 mm. Bez pigmenta, sjajne jantarnocrvenkaste boje, prekriven finim dlačicama. Glava je uska, trokutasta s relativno dugačkim ticalima. Slijep je, oči u potpunosti nedostaju. Grudi su okruglaste, na bazi sužene, šire i duže od glave. Za pipalice (Pselaphinae) karakteristična čeljusna pipala (palpus maxillaris) su izduljena, s dugačkim, uskim drugim i posebno izduljenim, zadnjim, četvrtim člankom, karakteristično svinutim prema unutra. Jurinčev žmurac je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla), dvorepcima (Diplura) i grinjama (Acari) te drugim sitnim beskralješnjacima.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Jurinčev žmurac je pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Karlovačke županije, Ogulinsko-plaščanske zavale i grada Ogulina. Opisan je 2008. godine iz špilje Zagorska peć nedaleko od sela Zagorje kod Ogulina u Gorskom kotaru, na osnovi više primjeraka oba spola (Pavićević i Ozimec, 2008). Trenutačno je poznat jedino iz tipskog nalazišta (Hlavač i sur., 2008).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Jurinčev žmurac je pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Karlovačke županije, Ogulinsko-plaščanske zavale i grada Ogulina. Opisan je 2008. godine iz špilje Zagorska peć nedaleko od sela Zagorje kod Ogulina u Gorskom kotaru, na osnovi više primjeraka oba spola (Pavićević i Ozimec, 2008). Trenutačno je poznat jedino iz tipskog nalazišta (Hlavač i sur., 2008).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Insecta
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Coleoptera
  • Porodica
    Staphylinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Jurinac's macherites
  • Locus typicus
    Zagorska peć
  • Bibliografija
  • Hlavač, P., Ozimec, R. & Pavićević, D., 2008: Catalogue of the troglobitic Pselaphinae (Coleoptera, Staphylinidae) of the Balkan Peninsula, with a key to genera. Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula-Papers dedicated to the memory of G. Nonveiller, Inst. Nat. Cons. Serbia, 22, 307–328.
    Pavićević, D. & Ozimec, R., 2008: Three new species of the genus Machaerites L.Miller,1855 (Staphylinidae, Pselaphinae) from Croatia, Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula-Papers dedicated to the memory of Guido Nonveiller, Institute for Nature conservation of Serbia, 22, 281–290.