CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Rudnička lanzaja (Lanzaia rudnicae) (FOTO: prema BOLE, 1992)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

rudnička lanzaja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001204

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Slapnik, R. (2009): Lanzaia rudnicae Bole, 1992 (HRCP001204). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1204. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Rajko Slapnik
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.2 Industrijske i vojne otpadne tekućine, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Jedino poznato nalazište, Rudnica špilja VI, ugroženo je izgradnjom pristupnih putova i promet- nica, odnosno autoputa u blizini (DT 4.1); promjenom režima podzemnih voda zbog hidrotehničkih zahvata, ponajprije crpljenja pitke vode (DT 7.2); onečišćenjem podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama zbog nepostojanja kanalizacijskog sustava (DT 9.1) te krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.4), kao i uporabom pesticida i umjetnih gnojiva na slijevnom području (DT 9.3). Pretpostavljeno sabirno područje voda iz Rudnice djelomično je minirano pa eksplozivna sredstva svojim raspadanjem potencijalno onečišćuju podzemne vode (DT 9.2). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih staništa zbog velike osjetlji- vosti podzemnih voda na onečišćenja (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3.4 Ex-situ očuvanje, 5.1. Legislativa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je uvrstiti zaštitu vrste i njenih staništa u vodoprivrednu osnovu, pri čemu treba posebno osigurati zaštitu voda slijevnog područja rječice Rudnice, a šire područje Rudnice špilje VI zaštititi službenim Prostornim planovima (CA 5.1) te pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1). Treba izgraditi kanalizacijski sustav i onemogućiti daljnja zagađenja (CA 2.3), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1). Treba izgraditi kanalizacijski sustav i onemogućiti daljnja zagađenja (CA 2.3), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Vrlo mali pužić s vitkim, prozirnim, stožasto- valjkastim kućicama, visokim 1,65–2,15 mm i širokim 1,0–1,25 mm. Stijenka kućice je prilično čvrsta. Ima 4,5–5,5 zavoja koji rastu polako i jednoliko. Zavoji su jako ispupčeni i razdvojeni dubokim šavom. Kućica ima oštra i niska rebra, a na predzadnjem ih zavoju ima 30–46. Između rebara je spiralna struktura. Ušće je trokutasto, oštrog i proširenog ruba, a pupak je uzak i dubok.
  • Staništa
    H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Karlovačke županije i grada Ogulina. Pronađen do sada samo na jednom lokalitetu, Rudnici špilji VI na izvoru Rudnice, 6 km jugozapadno od Tounja kod Ogulina (Bole i Velkovrh, 1986; Bole, 1992; Radja, 2001), iz koje su opisane četiri svojte špiljske faune (Bedek i sur., 2006).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Karlovačke županije i grada Ogulina. Pronađen do sada samo na jednom lokalitetu, Rudnici špilji VI na izvoru Rudnice, 6 km jugozapadno od Tounja kod Ogulina (Bole i Velkovrh, 1986; Bole, 1992; Radja, 2001), iz koje su opisane četiri svojte špiljske faune (Bedek i sur., 2006).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Littorinimorpha
  • Porodica
    Moitessieriidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
    Bole, J. (1992). Neue Arten der unterirdischen schnecken Westbalkans [Nove vrste podzemeljskih polžev zahodnega Balkana]. Slovenska Akademia Znanosti in Umetnosti, Razprave [= Academia Scientiarum et Artium Slovenica, Classis 4, Historia Naturalis, Dissertationes]. 33: 3-20.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Rudnica lanzae
  • Locus typicus
    Rudnica špilja VI
  • Bibliografija
  • Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
    Bole, J., 1992: Neue Arten der unterirdischen Schnecken Westbalkans. Razprave IV. Razr. SAZU 28/3, 69–83.
    Bole, J. & Velkovrh, F., 1986: Mollusca from continental subterranean aquatic habitats – u: Botosaneanu, L.: Stygofauna mundi. Leiden, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 177–208.
    Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Raða, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248.