CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Rudnička hadžijela (Hadziella rudnicae) (FOTO: R. OZIMEC i R. SLAPNIK)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

rudnička hadžijela

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001202

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Slapnik, R. (2009): Hadziella rudnicae Bole, 1992 (HRCP001202). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1202. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Rajko Slapnik
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.2 Industrijske i vojne otpadne tekućine, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Jedino poznato nalazište, Rudnica špilja VI, ugroženo je gradnjom pristupnih putova i prometnica, odnosno autoputa (DT 4.1), kao i onečišćenjem podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama zbog nepostojanja kanalizacijskog sustava (DT 9.1) te krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.4), uporabom pesticida i umjetnih gnojiva na slijevnom području (DT 9.3), a promijenjen je režim podzemnih voda zbog hidrotehničkih zahvata, ponajprije crpljenja pitke vode (DT 7.2). Pretpostavljeno sabirno područje voda iz Rudnice djelomično je minirano pa eksplozivna sredstva svojim raspadanjem potencijalno onečišćuju podzemne vode (DT 9.2). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih staništa zbog velike osjetljivosti podzemnih voda na onečišćenja (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje, 4.2. Trening, 5.1. Legislativa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je uvrstiti zaštitu vrste i njenih staništa u vodoprivrednu osnovu, pri čemu treba posebno osigurati zaštitu voda slijevnog područja rječice Rudnice, a šire područje Rudnice špilje VI zaštititi službenim Prostornim planovima (CA 5.1). Treba poboljšati program preventive i hitne sanacije incidentnih situacija na autoputu (CA 2.1; 4.2), pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode te uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode te uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Pužić plosnate, prozirne ili bijele male kućice, visoke 0,7–0,9 mm i široke 2,2 –2,7 mm. Gornja strana kućice je konkavna, a donja u obliku zdjelice. Ima 4 do 4,5 zavoja razdvojenih dubokim šavom koji rastu jednoliko, a na gornjoj je strani zadnjeg zavoja tupi greben.
  • Staništa
    H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Ne zna se obitava li vrsta u špiljskim tekućicama ili stajaćicama, pa tako nije poznato ni mikrostanište.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Karlovačke županije i grada Ogulina. Živi samo u špilji Rudnica špilja VI kod izvora Rudnice nedaleko od Tounja (Bole, 1992; Radja, 2001), iz koje su opisane četiri svojte (Bedek i sur., 2006). Stijenka kućice je glatka s tankim crtama prirasta. Prošireno ušće ima na gornjem dijelu sinus, a donji je dio povučen prema van. Vanjski rub ušća jako je zavinut, a ušće je trokutasto okruglo. Svojta je slična vrsti Hadziella sketi Bole, 1961, od koje se razlikuje po jako konkavnoj gornjoj strani i spljoštenosti donje strane zavoja. Obitava na stijenkama špiljskih vodenih staništa, gdje struže detritus.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Karlovačke županije i grada Ogulina. Živi samo u špilji Rudnica špilja VI kod izvora Rudnice nedaleko od Tounja (Bole, 1992; Radja, 2001), iz koje su opisane četiri svojte (Bedek i sur., 2006).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Littorinimorpha
  • Porodica
    Hydrobiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
    Bole, J. (1992). Neue Arten der unterirdischen schnecken Westbalkans [Nove vrste podzemeljskih polžev zahodnega Balkana]. Slovenska Akademia Znanosti in Umetnosti, Razprave [= Academia Scientiarum et Artium Slovenica, Classis 4, Historia Naturalis, Dissertationes]. 33: 3-20.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Rudnica hadziele
  • Locus typicus
    Rudnica špilja VI
  • Bibliografija
  • Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
    Bole, J., 1992: Neue Arten der unterirdischen Schnecken Westbalkans. Razprave IV. Razr. SAZU 28/3, 69–83.
    Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Raða, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248.