CRVENI POPIS
Natrag (FOTO R. OZIMEC)_1677161232.jpg "Hadov lijevkaš (Hadites tegenarioides) (FOTO: R. OZIMEC)")
Hadov lijevkaš (Hadites tegenarioides) (FOTO: R. OZIMEC)
Hadov lijevkaš
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001201
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ozimec, R. (2009): Hadites tegenarioides Keyserling, 1862 (HRCP001201). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1201. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Roman Ozimec
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 6.3 Rad i druge aktivnosti, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Hadov lijevkaš je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj staništa i populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog iznimno ograničene rasprostranjenosti i vrlo malih populacija čini vrlo ranjivom vrstom. Intenzivna urbanizacija prisutna na cijelom otoku Hvaru direktno ugrožava staništa (DT 1.1). Česti posjeti špiljama bez stručnog nadzora (DT 6.1) te ostale aktivnosti u špiljskim staništima otoka Hvara, a posebice arheološka iskopavanja u brojnim hvarskim špiljskim arheološkim lokalitetima (DT 6.3). Korištenje jama kao smetišta za raznovrsni otpad (DT 9.1; 9.4) utvrđeno je za više nalazišta. Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti, uz nalaz i opis mužjaka te utvrditi taksonomski položaj roda i vrste unutar porodice lijevkaša. - Potrebna istraživanja
1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti, uz nalaz i opis mužjaka te utvrditi taksonomski položaj roda i vrste unutar porodice lijevkaša.
- Biologija vrste
- Opis
Hadov lijevkaš je prilično veliki pauk, dužine tijela do 8 mm, širine prosome više od 2 mm i iznimno dugačkih nogu do 18 mm (Kratochvil, 1938c). Prosoma je bez pigmenta, crvenkastonarančaste boje kao i ostali dijelovi tijela. Opistosoma je izdužena, bijeložućkaste boje i bogato obrasla dlačicama (chetae), sa sklerotiziranim trahejama i izrazito dugačkim predljivim bradavicama. Na prosomi nema očiju, kao ni njihovih ostataka. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Uz tlo na mreži pričvršćenoj za kamenje i stalagmite. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Hadov lijevkaš pripada fauni srednjodinarske biogeografske regije, endem je Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i otoka Hvara. Ova rijetka vrsta prvi je špiljski pauk opisan iz Hrvatske. Vrlo je dugo bio poznat isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, nepoznate špilje na otoku Hvaru, odakle je opisan na temelju nedorasle ženke (Keyserling, 1862; Bedek i sur., 2006). Tek su 76 godina kasnije utvrđena četiri sigurna nalazišta na otoku Hvaru (Kratochvil, 1938; 1978), a naknadno još nekoliko nalazišta, sva na otoku Hvaru (leg. i det. R. Ozimec), sveukupno manje od deset nalazišta. Do sada je sakupljen veći broj juvenilnih primjeraka te samo nekoliko odraslih ženki, dok mužjak još uvijek nije nađen. - Nacionalna rasprostranjenost
Hadov lijevkaš pripada fauni srednjodinarske biogeografske regije, endem je Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i otoka Hvara. Ova rijetka vrsta prvi je špiljski pauk opisan iz Hrvatske. Vrlo je dugo bio poznat isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, nepoznate špilje na otoku Hvaru, odakle je opisan na temelju nedorasle ženke (Keyserling, 1862; Bedek i sur., 2006). Tek su 76 godina kasnije utvrđena četiri sigurna nalazišta na otoku Hvaru (Kratochvil, 1938; 1978), a naknadno još nekoliko nalazišta, sva na otoku Hvaru (leg. i det. R. Ozimec), sveukupno manje od deset nalazišta. Do sada je sakupljen veći broj juvenilnih primjeraka te samo nekoliko odraslih ženki, dok mužjak još uvijek nije nađen.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
undefined - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Araneae - Porodica
Agelenidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Had funnel-web weaver - Locus typicus
nepoznata špilja na otoku Hvaru
- Bibliografija
-
Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
Keyserling, E., 1862: Beschreibung einer neuen Spinne aus den Höhlen von Lesina, Verh. K.–K. zool.-bot. Gesell. Wien, 12, 539–544.
Kratochvil, J., 1938a: Etude sur les Araignees cavernicoles du genre Sulcia nov. gen. Acta. Soc. Sc. Nat. Morav., Brno, 11 (3), 1–25.
Kratochvil, J., 1938c: Studie o jeskynnich pavoucich rodu Hadites. Prace Morav. Prirod. Spol., 11 (1), 1–28.