CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Hercegovačka kvrgavica (Cyphoniscellus herzegowinensis) (FOTO: J. BEDEK)

hercegovačka kvrgavica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001196

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Bedek, J. (2009): Cyphoniscellus herzegowinensis (Verhoeff, 1901) (HRCP001196). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1196. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jana Bedek
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Dva su poznata lokaliteta bile nekad turistički uređene špilje (Šipun špilja i Močiljska špilja), te su u njima obavljeni brojni tehnički zahvati (DT 1.3). U Šipun špilji se nalaze mnogi ostaci turističkog uređenja i otpad koji svojim raspadanjem zagađuju podzemna staništa. U okolici Močiljske špilje ima veliki broj divljih deponija otpada (DT 9.4). Danas se špilje organizirano turistički ne posjećuju, međutim ponovna turistička uređenja su u planu (DT 1.3; 6.1). Različiti su uzroci ugroženosti ostalih nalazišta; nekontrolirano širenje i razvoj okolnih mjesta, pri čemu se vrlo često speleološki objekti koriste za odlaganje građevinskog otpada (DT 1.1); razvoj turizma i rekreativnih sadržaja koji mogu rezultirati neadekvatnim turističkim uređenjima speleoloških objekata te drugih neprimjerenih turističkih sadržaja (DT 1.3). Nadalje, podzemlje je ugroženo nepostojanjem kanalizacijskog sustava, te speleološki objekti vrlo često služe umjesto septičkih jama za direktan odvod kanalizacije (DT 9.1). Problem su za pod- zemlje vrlo često i divlji deponiji koji se nerijetko nalaze u speleološkim objektima (DT 9.4) te prekomjerna upotreba pesticida i umjetnih gnojiva (DT 9.3).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Močilj- ska špilja i špilja Šipun zaštićene su kao geomorfološki spomenici prirode (Zwicker, 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Ako će se Močiljska špilja i Šipun špilja ponovo turistički uređivati, potrebno je osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu špilja (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Potrebno je ukloniti sve divlje deponije, izgraditi kanalizacijski sustav te onemogućiti daljnja zagađenja podzemnih voda. Šipun špilju je potrebno očistiti od otpada i ostataka turističkog uređenja (CA 2.3). Pratiti kvalitetu staništa (CA 2.1), pratiti status populacije (procjena gustoće) i istražiti moguću širu rasprostranjenost.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je pratiti status populacije (procjena gustoće) i istražiti moguću širu rasprostranjenost.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Posve bezbojna i slijepa babura veličine 4-5,5 mm, izrazito jake ornamentacije tijela (Strouhal, 1939c). Na tjelesno se pokrilje (tegument) vrlo često zalijepe sitne čestice uglavnom gline, te stoga bude smećkasta do narančasta. Bič antene građen je od tri jedva primjetna članka. Na glavi (cefalotoraksu) se nalaze četiri tuberkula u nizu, vanjski su puno veći. Na svakom su tjelesnom kolutiću (pereotergitu) po dva velika tuberkula, a na trećem začanom jedan veliki tuberkul. Postrane krpe (epimere) na zatku normalno su razvijene samo na četvrtom i petom začanom kolutiću. Začani nastavci, uropodi, strše iza tijela (Verhoeff, 1900; 1901).
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Podzemna kopnena staništa. Vrsta vjerojatno obitava u mikropukotinama i u tlu.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik južnodinarske biogeografske regije, endem BiH i Hrvatske. Opisana je iz špilje kod Trebinja u istočnoj Hercegovini te je u Hercegovini utvrđena na nekoliko lokaliteta. U Hrvatskoj je utvrđena na samo šest lokaliteta, Šipun špilji u Cavtatu, Vilinoj špilji kod Gruda u Konavlima i u Močiljskoj špilji kod Osojnika (Frankenberger, 1939; Strouhal, 1939; Ozimec, 2005b) te istraživanjima HBSD-a u Aragonki jami kod Ljubača, Jami na vrh Vrguda kod Osojnika i u Vilenskoj peći kod Ograđenice, sva su tri lokaliteta u okolici Dubrovnika (Bedek, u tisku).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik južnodinarske biogeografske regije, endem BiH i Hrvatske. Opisana je iz špilje kod Trebinja u istočnoj Hercegovini te je u Hercegovini utvrđena na nekoliko lokaliteta. U Hrvatskoj je utvrđena na samo šest lokaliteta, Šipun špilji u Cavtatu, Vilinoj špilji kod Gruda u Konavlima i u Močiljskoj špilji kod Osojnika (Frankenberger, 1939; Strouhal, 1939; Ozimec, 2005b) te istraživanjima HBSD-a u Aragonki jami kod Ljubača, Jami na vrh Vrguda kod Osojnika i u Vilenskoj peći kod Ograđenice, sva su tri lokaliteta u okolici Dubrovnika (Bedek, u tisku).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Malacostraca
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Isopoda
  • Porodica
    Trichoniscidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Schmalfuss, H. (2003). World catalog of terrestrial isopods (Isopoda: Oniscidea). Stuttgarter Beiträge zur Naturkunde. Serie A, 654: 1-341.
    Schotte, M.; Kensley, B. F.; Shilling, S. (1995 onwards). World list of Marine, Freshwater and Terrestrial Crustacea Isopoda. National Museum of Natural History Smithsonian Institution: Washington D.C., USA - no longer online. [website archived on 2018-01-25].
    Verhoeff, K. W. (1901). Über paläarktische Isopoden (5. Aufsatz). Zoologischer Anzeiger, 24: 135-149. Leipzig
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Herzegovinian humpback woodlouse
  • Locus typicus
    špilja kod Trebinja
  • Bibliografija
  • Frankenberger, Z., 1939: Über von Herrn Dr. J. Kratochvil in Jugoslawi- en gesammelte Höhlenisopoden. II. Zoologischer Anzeiger, 128, 98–106.
    Ozimec, R., 2005b: Stopama gromačkog pračovjeka – Život u podzemlju dubrovačkoga krša. Katalog izložbe. Grad Dubrovnik – Upravni odjel za zaštitu okoliša i prostorno uređenje i Hrvatsko biospeleološko društvo, 1–36.
    Strouhal, H., 1939: Landasseln aus Balkanhöhlen, gesammelt von Prof. Dr. K. Absolon, 7. Mitteilung. Zool. Anz., 126, 68–76.
    Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80