CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Pagetijeva belgrandijela (Belgrandiella pageti) (FOTO: R. OZIMEC i R. SLAPNIK)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

Pagetijeva belgrandijela

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001194

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Slapnik, R. (2009): Belgrandiella pageti Schütt, 1970 (HRCP001194). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1194. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Rajko Slapnik
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Važna je ugroza promjena režima podzemnih voda nakon provedenih hidrotehničkih zahvata, odnosno skretanja toka Zagorske Mrežnice, kad su izvorišta ostala bez stalnog pritoka većih količina vode, te crpljenja pitke vode (DT 7.2). Prisutno je i onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1), ponajprije izljevom kanalizacijskih voda naselja kraj Oštarija koje prvi jesenski val visokih voda unese u podzemni sustav (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Izgradnjom kanalizacijskog sustava treba onemogućiti daljnja zagađenja, ponajprije na slijevnom području rijeke Zagorske Mrežnice (CA 2.3). Uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode (CA 2.1), te populacija.
  • Potrebna istraživanja
    3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode (CA 2.1), te populacija.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Kućice su visoke do 3 mm i široke do 1,2 mm. Bezbojne su i prozirne. Nakon šiljatog vrha slijedi šest zavoja koji rastu jednoliko. Zadnji zavoj zauzima gotovo polovinu visine kućice. Ušće je ovalno i koso postavljeno. Obitava na stijenkama špiljskih vodenih staništa, gdje struže detritus.
  • Staništa
    H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Ne zna se obitava li vrsta u špiljskim tekućicama ili stajaćicama, pa tako nije poznato ni mikrostanište. Pretpostavljeno stanište su: brzaci, endogene i egzogene rijeke, jezera, kamenice, lokve.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske i Karlovačke županije. Živi u podzemnim vodama i izvorima rijeka Tounjčice, Rudnice i Mrežnice, kao i u drugim manjim izvorima na području sjeverozapadne Hrvatske (Schütt 1970; Radoman, 1975, 1983; Bole i Velkovrh, 1986; Bole i Slapnik, 1997; Radja, 2001), a opisana je iz špilje Tounjčice (Schütt, 1970).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske i Karlovačke županije. Živi u podzemnim vodama i izvorima rijeka Tounjčice, Rudnice i Mrežnice, kao i u drugim manjim izvorima na području sjeverozapadne Hrvatske (Schütt 1970; Radoman, 1975, 1983; Bole i Velkovrh, 1986; Bole i Slapnik, 1997; Radja, 2001), a opisana je iz špilje Tounjčice (Schütt, 1970).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Littorinimorpha
  • Porodica
    Hydrobiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Boeters, H. D.; Glöer, P. & Slavevska-Stamenković, V. (2017). The Radomaniola/Grossuana group from the Balkan Peninsula, with a description of Grossuana maceradica n. sp. and the designation of a neotype of Paludina hohenackeri Küster, 1853 (Caenogastropoda: Truncatelloidea: Hydrobiidae). Archiv für Molluskenkunde. 146(2): 187-202.
    Schütt, H. (1970). Neue Formen höhlenbewohnender Hydrobiiden des Balkan und ihre Beziehungen zu Paladilhiopsis Pavlovic 1913 Archiv für Molluskenkunde. 100(5/6): 305-317
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Pageti's belgrandielle
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bole, J. & Velkovrh, F., 1986: Mollusca from continental subterranean aquatic habitats – u: Botosaneanu, L.: Stygofauna mundi. Leiden, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 177–208.
    Radoman P. 1975: Specijacija u okviru roda Belgrandiella i njemu srodnih rodova na Balkanskom poluostrvu. Glasnik prirod. Muz, serija B, 30, 31–69.
    Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Raða, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248.
    Schütt, H., 1970: Neue Formen höhlenbewohnender Hydrobiiden des Balkan und ihre Beziehungen zu Paladilhiopsis Pavlovic 1913. Arch. Moll., 100 (5–6), 305–317.