CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Jalžićeva badijela

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001193

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Badijella jalzici Krsinic, 2005 (HRCP001193). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1193. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Na cijelom području hrvatskog jadranskog priobalja prisutna je ubrzana urbanizacija obalnog pojasa, što je posebice opasna ugroza za anhijalinu faunu koja nema zamjenska staništa (DT 1.1; DT 1.3), uz opasnost od izgradnje pristupnih putova i prometnica (DT 4.1). Bacanje otpada u špiljska staništa (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Tipsko nalazište, Jamu s vodom na otočiću Badiji kod Korčule, treba zaštititi postavljanjem sigurnosnih ulaznih vrata (CA 2.1). Treba uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode, te populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Potrebna istraživanja
    3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode, te populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo dužine nešto manje od jednog milimetra, bezbojno, bez čeonog oka na glavopršnjaku, koji se sastoji od šest članaka i nosi kratke simetrične antene građene kod ženki od 26, a kod mužjaka od 23 članka. Svaki od šest prsnih kolutića nosi jedan par rašljastih nogu koje služe za veslanje. Zadak se sastoji kod ženke od četiri, a kod mužjaka od pet članaka koji završavaju simetričnom vilicom (kaudalni rami) s relativno dugim četinama. Jalžićeva badijela najsrodnija je rodu Robpalmeria, koji je opisan iz modre spilje Stargate Blue Hole s otoka South Andros Island na Bahamima, od koje se razlikuje u brojnim morfološkim detaljima. Jalžićeva badijela je detritofag koji se hrani uglavnom organskim detritusom i heterotrofima.
  • Staništa
    H.1.4.1.1. Anhihaline kraške špilje
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    U okviru ovog staništa obitava na dnu u staništu morske vode sa salinitetom od 37–38 ‰ uz temperaturu vode od oko 15 °C (Kršinić, 2005).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik špiljske faune srednjodinarske i južnodinarske biogeografske regije, endem je Hrvatske, utvrđen na području Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Jalžićeva badijela opisana je 2005. godine iz anhijaline Jame s vodom na otočiću Badiji kod Korčule (Kršinić, 2005), na temelju više primjeraka sakupljenih u travnju 2004. godine (leg. B. Jalžić) u sklopu sustavnog biospeleološkog istraživanja otoka Korčule koje je proveo HBSD (Ozimec i Pavlek, 2005). Osim u tipskom nalazištu, jalžićeva badijela utvrđena je za još nekoliko anhijalinih objekata duž istočne obale Jadranskog mora: u špilji Živa voda na otoku Hvaru, anhijalinoj jami na otočiću Gravrnjača kod otoka Kurba Vela unutar NP Kornati, te u Jami na rtu Lenga u sklopu NP Mljet (Kršinić, 2005). Rod je monotipski, odnosno sadrži samo ovu vrstu, a iz porodice je poznato 25 vrsta svrstanih u osam rodova, od čega čak pet monotipskih. Budući da se Jalžićeva badijela razlikuje od srodnih rodova te pokazuje regresivne morfološke karakteristike, vjerojatno se radi o reliktnom rodu porodice Ridgewayiidae, starijem od 20 milijuna godina, odnosno reliktu mora Tetis.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik špiljske faune srednjodinarske i južnodinarske biogeografske regije, endem je Hrvatske, utvrđen na području Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Jalžićeva badijela opisana je 2005. godine iz anhijaline Jame s vodom na otočiću Badiji kod Korčule (Kršinić, 2005), na temelju više primjeraka sakupljenih u travnju 2004. godine (leg. B. Jalžić) u sklopu sustavnog biospeleološkog istraživanja otoka Korčule koje je proveo HBSD (Ozimec i Pavlek, 2005). Osim u tipskom nalazištu, jalžićeva badijela utvrđena je za još nekoliko anhijalinih objekata duž istočne obale Jadranskog mora: u špilji Živa voda na otoku Hvaru, anhijalinoj jami na otočiću Gravrnjača kod otoka Kurba Vela unutar NP Kornati, te u Jami na rtu Lenga u sklopu NP Mljet (Kršinić, 2005). Rod je monotipski, odnosno sadrži samo ovu vrstu, a iz porodice je poznato 25 vrsta svrstanih u osam rodova, od čega čak pet monotipskih. Budući da se Jalžićeva badijela razlikuje od srodnih rodova te pokazuje regresivne morfološke karakteristike, vjerojatno se radi o reliktnom rodu porodice Ridgewayiidae, starijem od 20 milijuna godina, odnosno reliktu mora Tetis.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Hexanauplia
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Calanoida
  • Porodica
    Pseudocyclopidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Kršinic, F. (2005). Badijella jalzici – a new genus and species of calanoid copepod (Calanoida, Ridgewayiidae) from an anchialine cave on the Croatian Adriatic coast Published in collaboration with the University of Bergen and the Institute of Marine Research, Norway, and the Marine Biological Laboratory, University of Copenhagen, Denmark. Marine Biology Research. 1(4): 281-289.
    Walter, Chad. The world of Copepods.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Jalžić's badijela
  • Locus typicus
    Jama s vodom
  • Bibliografija
  • Kršinić, F., 2005b: Badijella jalzici, a new genus and species of calanoid copepod (Calanoida, Ridgewayiidae) from an anchialine cave on the Croatian Adriatic coast. Marine Biology Research, 2005 (1), 281–289.