CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Heroldova ilirska babura (Alpioniscus heroldi) (FOTO: J. BEDEK)

Heroldova ilirska babura

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001186

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Bedek, J. (2009): Alpioniscus heroldii (Verhoeff, 1931) (HRCP001186). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1186. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jana Bedek
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Cijela je dolina Neretve ugrožena zbog intenzivne poljoprivrede te prekomjerne upotrebe umjetnih gnojiva i pesticida (DT 9.3). Dogodit će se velike hidrološke promjene ako se provede projekt Gornji horizonti u Bosni i Hercegovini kojim se planira prevođenje voda iz slijeva rijeke Neretve u slijev rijeke Trebišnjice. Gubitak vode značit će još dublji ulazak mora u deltu Neretve, a posljedice su toga velike i za podzemnu faunu (DT 7.2). Nekontrolirano širenje i razvoj okolnih mjesta, pri čemu se vrlo često speleološki objekti koriste za odlaganje građevinskog otpada (DT 1.1; 9.4); razvoj turizma i rekreativnih sadržaja koji mogu rezultirati neadekvatnim turističkim uređenjima speleoloških objekata te drugih neprimjerenih turističkih sadržaja (DT 1.3). Nadalje, podzemlje je ugroženo nepostojanjem kanalizacijskog sustava, te speleološki objekti vrlo često služe umjesto septičkih jama za direktan odvod kanalizacije (DT 9.1). Problem su za podzemlje vrlo često i divlji deponiji koji se nerijetko nalaze u speleološkim objektima (DT 9.4).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.2. Zamjena
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je poticati razvoj ekološke poljoprivrede (CA 6.2), ukloniti sve divlje deponije, izgraditi kanalizacijski sustav te onemogućiti daljnja zagađenja podzemnih voda (CA 2.3). Provoditi zakonsku regulativu o divljem odlaganju otpada s visokim kaznama (CA 5.4), pratiti kvalitetu staništa (CA 2.1) i statusa populacije (procjena gustoće) te istraživati moguću širu rasprostranjenost.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je pratiti kvalitetu staništa (CA 2.1) i statusa populacije (procjena gustoće) te istraživati moguću širu rasprostranjenost.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Posve bezbojna i slijepa, 5–11,5 mm duga babura, jedna od najvećih iz roda Alpioniscus. Bič antene građen je od osam do dvanaest jedva primjetnih članaka. Tjelesno pokrilje (tegument) nema posebnih izbočenja. Postrane krpe (epimere) na zatku nisu razvijene, a začani nastavci (uropodi) strše iza tijela. Od srodnih vrsta primarno se razlikuje po sekundarnim spolnim oznakama kod mužjaka (Verhoeff, 1931b; Strouhal, 1939a).
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Podzemna kopnena staništa, preferira vlažna područja i područja s većom količinom detritusa.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik južnodinarske biogeografske regije i stenoendem BiH i Hrvatske, proširena na području Hercegovine i Dubrovačkog primorja. U Hrvatskoj je istraživanjima Hrvatskog prirodoslovnog muzeja sa sigurnošću utvrđena na četiri lokaliteta u dolini Neretve (Vištićina jama, Dukati; Špilja na Zalokavlju, Raba; Jama Kornjatuša, Dobranje i Jama Pavličevica, Dragovija – Vid), a istraživanjima HBSD- a u Dubrovačkom primorju u tri objekta (Jama u Zabirađu, Osojnik; Jama Zadubravica, Riđica i Vilenska peć, Ograđenica) (Bedek, u tisku). Vrsta je vrlo česta u Hercegovini (M. Karaman, 1966).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik južnodinarske biogeografske regije i stenoendem BiH i Hrvatske, proširena na području Hercegovine i Dubrovačkog primorja. U Hrvatskoj je istraživanjima Hrvatskog prirodoslovnog muzeja sa sigurnošću utvrđena na četiri lokaliteta u dolini Neretve (Vištićina jama, Dukati; Špilja na Zalokavlju, Raba; Jama Kornjatuša, Dobranje i Jama Pavličevica, Dragovija – Vid), a istraživanjima HBSD- a u Dubrovačkom primorju u tri objekta (Jama u Zabirađu, Osojnik; Jama Zadubravica, Riđica i Vilenska peć, Ograđenica) (Bedek, u tisku). Vrsta je vrlo česta u Hercegovini (M. Karaman, 1966).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Malacostraca
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Isopoda
  • Porodica
    Trichoniscidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bedek, J.; Taiti, S.; Gottstein, S. (2011). Catalogue and atlas of cave-dwelling terrestrial isopods (Crustacea: Oniscidea) from Croatia. Natura Croatica. 20, 236-354.
    Schmalfuss, H. (2003). World catalog of terrestrial isopods (Isopoda: Oniscidea). Stuttgarter Beiträge zur Naturkunde. Serie A, 654: 1-341.
    Schotte, M.; Kensley, B. F.; Shilling, S. (1995 onwards). World list of Marine, Freshwater and Terrestrial Crustacea Isopoda. National Museum of Natural History Smithsonian Institution: Washington D.C., USA - no longer online. [website archived on 2018-01-25].
    Verhoeff, K. W. (1931) Zur Kenntnis alpenlandischer und mediterraner Isopoda terrestria. Zoologische Jahrbücher Systematik, Jena 62(1/2):15-52.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Herold's Illyrian woodlouse
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Karaman, M., 1966: Kopneni izopodi (Isopoda terrestria) Jugoslavije. Zbornik filoz. Fakul.u Prištini, 3, 371–404.
    Strouhal, H., 1939a: Landasseln aus Balkanhöhlen, in der Sammlung Biospeleologica Balcanica. 5. Mitteilung: Illyrionethes Verh. Und Aegonethes FrankenB. Mitteilungen über Höhlen- und Karstforschung, 1939, 114–131.
    Verhoeff, K., 1931b: Zur Kenntnis alpenländischer und mediterraner Isopoda terrestria. Zoologische Jahrbücher, Abteilung für Systematik, Ökologie und Geographie der Tiere, 62, 15-52.