CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

Ćepa

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001184

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A2acd)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene

  • 2006 - (EN A1ac)

    • Citat
    Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Alosa fallax (Lacepède, 1803) (HRCP001184). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1184 (DOI: https://doi.org/10.71545/08jv-aq82). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Ivan Jardas
      Armin Pallaoro
      Nedo Vrgoč
      Stjepan Jukić-Peladić
      Vlado Dadić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC; ver 3.1 (Freyhof, J. i sur. 2008.)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Glavni uzrok njezine regionalne ugroženosti intenzivno je izlovljavanje u slatkim vodama (npr. u Skadarskom jezeru gdje je gospodarski važna vrsta; Vuković, 1961; Ivanović, 1973; Stein et al., 1981) i slučajni ulov u moru, zatim onečišćenje voda, uključujući estuarna područja, regulaciju vodotoka, pregrađivanje rijeka i sl., čime se degradira i suzuje njezin životni prostor i onemogućuje mriješćenje.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Glavni uzrok njezine regionalne ugroženosti intenzivno je izlovljavanje u slatkim vodama (npr. u Skadarskom jezeru gdje je gospodarski važna vrsta; Vuković, 1961; Ivanović, 1973; Stein et al., 1981) i slučajni ulov u moru, zatim onečišćenje voda, uključujući estuarna područja, regulaciju vodotoka, pregrađivanje rijeka i sl., čime se degradira i suzuje njezin životni prostor i onemogućuje mriješćenje.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Naraste do 60 cm dužine i mase do 1,5 kg, ali se obično love primjerci dugi 20 do 40 cm. U istočnom Jadranu dosad najveća zabilježena dužina ćepe bila je 54 cm (ulovljena kod Ploča, 1957), ali tamošnji ribari, kao i ribari na Skadarskom jezeru, tvrdili su da su se dosta često znali uloviti i veći primjerci (Grubišić, 1959). Tijelo je izduženo, umjereno visoko, blago bočno stisnuto i prekriveno cikloidnim ljuskama. Usta su blago iskošena naviše. Nema potpune bočne pruge, već se ona nazire samo na 2–5 ljusaka na početku trupa. Oči su na prednjem i stražnjem dijelu prekrivene prozirnim masnim (adipoznim) kapcima. Na trbuhu se od glave do podrepne peraje protežu štitaste ljuske s uzdignutim grebenčićem. Na sredini gornje čeljusti trokutasti je usjek u koji ulazi simfiza donje čeljusti. [kržni nastavci su kratki i debeli, približno iste dužine kao škržne resice, ukupno ih je kod jadranskih primjeraka 31–36, a općenito između 31 i 50. Na škržnom su poklopcu više-manje jasno uočljivi lepezasto poredani grebenčići. Leđna peraja smještena je na sredini leđa, a nasuprot njoj malene su trbušne peraje. Prsne peraje su kratke i smještene nisko na prsima. Podrepna peraja je niska, sa šipčicama koje se postupno smanjuju od njezina prednjeg prema stražnjem dijelu, a počinje dosta iza leđne peraje. Repna peraja je račvasta. Leđa su modri-kastozelena s jednom ili više, obično 5–6, crnih pjega iza gornjeg ruba škržnog poklopca, bokovi su srebrnkasti, a trbuh bijel. Jateća je i jako migratorna vrsta radi prehrane i razmnožavanja. @enke spolno sazrijevaju u 4. ili 5. godini, a mužjaci u 3. ili 4. godini (prema nekima općenito od 2. do 7. godine).
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Stanište. ]epa je anadromna i pelagijska vrsta umjerenih geografskih širina. Zadržava se u moru, brakičnim i slatkim vodama (mriješćenje). U moru se može naći od površine do 200 m dubi- ne, ali više se drži plitkih obalnih voda, osobito u blizini riječnih ušća ili u njima do oko 1 m dubine. Phasis staništa: 11.125; 11.121; 11.12242; 11.221; 11.4; 13.24; 21.1; 22.1; 24.15
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Ova je vrste poznata u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu, Sredozemnom, Mramornom i Crnom moru te u rijekama i jezerima njihovih sljevova (FAO: 27, 34, 37, 01, 05)
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Jadranskom moru posvuda je difuzno rasprostranjena, bolje bliže obali (sl. 57), ali nije česta; zalazi u šire estuarno područje rijeke Neretve i u Bačinska jezera, a vjerojatno i u neke druge rijeke koje utječu u more. Učestalost: rijetka


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      Neopterygii
    • Nadred
      -
    • Red
      Clupeiformes
    • Porodica
      Clupeidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Cattrijsse, A.; Vincx, M. (2001). Biodiversity of the benthos and the avifauna of the Belgian coastal waters: summary of data collected between 1970 and 1998. Sustainable Management of the North Sea. Federal Office for Scientific, Technical and Cultural Affairs: Brussel, Belgium. 48 pp.
      Cattrijsse, A.; Vincx, M. (2001). Biodiversity of the benthos and the avifauna of the Belgian coastal waters: summary of data collected between 1970 and 1998. Sustainable Management of the North Sea. Federal Office for Scientific, Technical and Cultural Affairs: Brussel, Belgium. 48 pp.
      Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
      Dyntaxa. (2013). Swedish Taxonomic Database. Accessed at www.dyntaxa.se [15-01-2013].
      Eschmeyer, R. (eds.) (2012-10-10 00:00:00) Catalog of Fishes - version of 2 October 2012. http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
      Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Kullander, O., Nyman, Jilg & Delling (2014-07-09 00:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Ryggsträngsdjur: Strålfeniga fiskar. Chordata: Actinopterygii
      Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
      Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
      Nijssen, H. (2001)
      Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
      Van Emmerik, W.A.M. & De Nie, H.W. (2005)
      Whitehead, Peter J. P., 1985: Clupeoid Fishes of the World (Suborder Clupeoidei): An Annotated and Illustrated Catalogue of the Herrings, Sardines, Pilchards, Sprats, Shads, Anchovies and Wolf-herrings: Part 1 - Chirocentridae, Clupeidae and Pristigasteridae. FAO Fisheries Synopsis, no. 125, vol. 7, pt. 1. x + 303.
      WoRMS Editorial Board (1900-01-01 00:00:00) WoRMS - World Register of Marine Species
      van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
      van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
    • Ostala hrvatska imena
      lojka, skumrija, skumrija lojka, skomrija, zlat- va, kubla; Vinja (1986) za istočnu obalu Jadrana navodi 36 hrvatskih pučkih naziva
    • Strana imena
      Mediterranean Shad, Twaite Shad (engleski), alose finte (francuski), alose, agone, cheppia (talijanski), Finta (njemački).
    • Locus typicus
      rijeka Sena kod Rouena
    • Bibliografija
    • · GRUBIšIć, F., 1959. Novi podaci o maksimalnim dužinama nekih jad- ranskih riba. Bilj. Inst. Oceanogr. Ribar., Split, 14: 1–8.
      · MOROVIć, D., 1959. Contribution à connaissance de l’alimentation de l’alose (Clupea finta Cuv .) en Adriatique. Proc. gen. Fish. Coun. Med- it., 5: 365–368.
      · VUKOVIć, T ., 1961. Populacije i narašćenje Alosa fallax nilotica (Geof- froy) u vodama Neretve i Skadarskog jezera. God. Biol. inst. Univ. Sarajevo, 14 (1–2): 85–178.
      · VUKOVIć, T ., 1963. Ribe Bosne i Haercegovine (Ključ za određivanje). Zavod za izd. udžb., Sarajevo, 127 pp.