CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

tupi špiljaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001182

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Štamol, V. (2009): Zospeum pretneri Bole, 1960 (HRCP001182). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1182. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Vesna Štamol
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Tupi špiljaš je vrsta uskog areala, sa samo četiri većinom međusobno udaljena nalazišta, od kojih su Cerovačke špilje turistički uređeni objekti u kojima je zbog opsežnih tehničkih zahvata i turističkoga korištenja ugrožen opstanak populacije (DT 1.3; 6.1). Brojni posjetitelji mogu metaboličkim proce- sima (disanjem, toplinom, isparavanjem, znojenjem) mijenjati okolišne parametre zraka podzemnih objekata (povećati količinu ugljikova dioksida, temperature i vodene pare) stvarajući uvjete za povećano i ubrzano otapanje ugljikova dioksida u vodi te time nastanak i ubrzavanje korozivnih procesa zakiseljene vode na vapnenačke strukture (Faimon i sur., 2006; Sánchez i sur.,1999), kakva je i puževa kućica. Oštećene kućice puževa postaju krhke, a opstanak jedinki i populacija upitan (DT 6.1). Stanje populacije može pogoršati prikupljanje jedinki (DT 5.1). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava i sta- ništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2). Ljudske aktivnosti u špiljama (hodanje, penjanje) dovode do izravnog nenamjernog uništavanja jedinki (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu Cerovačke špilje (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostra- njenosti.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Mala, prozirna, uskostožasta kućica ima nejednoliko raspoređene jako sitne radijalne pruge. Spiralne pruge su slabe i teško vidljive. Ušće je malo, poluokruglo, koso, s jako zadebljalim i malo proširenim usnim rubom, a lamela na zidu započinje duboko u ušću, pa se uglavnom ne vidi pri okomitom pogledu na ušće. Kućica je visoka 1,3–1,45 mm, a široka 0,85–0,95 mm. Biologija vrste, izvan osnovnih troglobiontskih svojstava, je nepoznata.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Ličko-senjske županije i Velebita. Vrsta je do nedavno bila poznata iz samo dviju špilja u okolici Gračaca u Lici (Bole, 1974), a 2004. godine objavljena su dva nova nalaza: jedan je udaljen 30 km, a drugi je još daljnjih 45 km sjeverozapadno, sve na području Velebita (Slapnik i Ozimec, 2004).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Ličko-senjske županije i Velebita. Vrsta je do nedavno bila poznata iz samo dviju špilja u okolici Gračaca u Lici (Bole, 1974), a 2004. godine objavljena su dva nova nalaza: jedan je udaljen 30 km, a drugi je još daljnjih 45 km sjeverozapadno, sve na području Velebita (Slapnik i Ozimec, 2004).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ellobiida
  • Porodica
    Ellobiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bole, J. (1960). Novi vrsti iz rodu Zospeum Bourg. (Gastropoda). Biološki Vestnik. 7: 61-64. Ljubljana.
    Inäbnit, T., Jochum, A., Kampschulte, M., Martels, G., Ruthensteiner, B., Slapnik, R., Nesselhauf, C. & Neubert, E. (2019). An integrative taxonomic study reveals carychiid microsnails of the troglobitic genus Zospeum in the Eastern and Dinaric Alps (Gastropoda, Ellobioidea, Carychiinae). Organisms Diversity & Evolution. 19(2): 135-177.
    Weigand, A. M. (2013). New Zospeum species (Gastropoda, Ellobioidea, Carychiidae) from 980 m depth in the Lukina Jama–Trojama cave system (Velebit Mts., Croatia). Subterranean Biology. 11: 45-53.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Blunt cave snail
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bole, J., 1974: Rod Zospeum Bourguignat 1856 (Gastropoda, Ellobiidae) v Jugoslaviji. Razprave IV. Razr. SAZU, 7 (5), 249–291.
    Slapnik, R. & Ozimec, R., 2004: Distribution of the genus Zospeum Bourguignat 1856 (Gastropoda, Pulmonata, Ellobiidae) in Croatia. Natura Croatica, 13 (2), 115–135.