CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Dubrovačka pjegavica (Typhlogastrura topali) (FOTO: M. LUKIĆ)

dubrovačka pjegavica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001180

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R., Lukić, M. (2009): Typhlogastrura topali (Loksa & Bogojevic, 1967) (HRCP001180). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1180. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
    Marko Lukić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Močiljska špilja je uređena za turističke posjete i iako se danas turistički ne posjećuje, ona je dijelom devastirana, što je posljedica brojnih posjeta špilji bez stručnog nadzora, a ponovna su turistička uređenja u planu (DT 1.3, 6.1). Za tipsko nalazište Vilina špilja – Ombla izvor sustav predviđeni su opsežni hidrotehnički zahvati zbog mogućeg uređenja izvorišnog dijela Omble za hidroenergetske potrebe (DT 7.2). U okolici Močiljske špilje postoje brojna divlja odlagališta otpada (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2). Nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Močiljska špilja zaštićena je u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode od 1963. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (Zwicker i sur., 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 5.1. Legislativa, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba spriječiti izgradnju hidrocentrale i ostale neprikladne gospodarske djelatnosti u cijelom izvorišnom području rijeke Omble, a posebice u špiljskom sustavu Vilina špilja – Ombla izvor, koji treba zaštititi kao biološki spomenik prirode (CA 5.1; 1.1). Ako će se Močiljska špilja ponovo turistički koristiti, nužno je osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu Močiljske špilje (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4).
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je žućkaste boje duljine 1–2 mm. Po tijelu se nalazi mnogo granula smeđecrnog pigmenta koje su koncentrirane oko područja očiju (ocela) gdje tvore tamne pjege. Dubrovačka špiljska pjegavica pokazuje visoku varijabilnost određenih taksonomskih karaktera. Sa svake strane glave nalazi se 3–6 ocela. Organ za skakanje, furka, pokazuje znakove kržljanja i smanjivanja. U sustavu Vilina špilja – Ombla izvor zamijećena je iznimno velika populacija dubrovačke pjegavice na guanu šišmiša. Vrsta se vjerojatno hrani izmetom šišmiša te bakterijama i gljivicama koje se na njemu razvijaju. S obzirom na utvrđenu veliku brojnost, imaju značajnu ulogu na samom dnu hranidbene piramide u špiljama.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Na tlu uz organske ostatke.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Dubrovačka pjegavica pripadnik je južnodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i grada Dubrovnika. Vrsta je poznata sa svojeg tipskog nalazišta, sustava Vilina špilja – Ombla izvor kod Mokošice, te iz Močiljske špilje kod Osojnika (Loksa i Bogojević, 1967; Thibaud i sur, 2004; Bedek i sur., 2006). Pronalazak ove vrste u speleološkim objektima na otoku Lastovu je upitan i potrebno ga je dodatno potvrditi (Ozimec i sur., 2008). Vje- rojatno naseljava i druge speleološke objekte Dubrovačkog primorja.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Dubrovačka pjegavica pripadnik je južnodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i grada Dubrovnika. Vrsta je poznata sa svojeg tipskog nalazišta, sustava Vilina špilja – Ombla izvor kod Mokošice, te iz Močiljske špilje kod Osojnika (Loksa i Bogojević, 1967; Thibaud i sur, 2004; Bedek i sur., 2006). Pronalazak ove vrste u speleološkim objektima na otoku Lastovu je upitan i potrebno ga je dodatno potvrditi (Ozimec i sur., 2008). Vje- rojatno naseljava i druge speleološke objekte Dubrovačkog primorja.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Collembola
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poduromorpha
  • Porodica
    Hypogastruridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Dubrovnik spotted cave springtail
  • Locus typicus
    Vilina špilja - Ombla izvor sustav
  • Bibliografija
  • Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
    Loksa, I. & J. Bogojević, 1967: Einige neue CollemBolen-Arten aus Jugoslavien. Acta zool. Acad. sci. Hung., 13 (1–2), 139–148.
    Ozimec, R., Bedek, J. & Lukić, M., 2008: Biodiversity of Cave-dwelling fauna on Biokovo Mt., Central Dalmatia, Croatia: 183, The Book of Abstracts and Programme of 3. International Symposium of Ecologists of the Republic of Montenegro, Hotel Delfin–Bijela, Herceg Novi, 08.– 12.10 2008, 196 pp.
    Thibaud, J.-M., Schulz, H.–J. & Da Gama Assalino M. M., 2004: Synopses on Paleartic Collembola, Volume 4. Hypogastruridae., Abh. Berichte Naturkundemus.Görlitz, 75 (2), 1–287.
    Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80