CRVENI POPIS
Natrag
Babićeva špiljska kozica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001177
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Gottstein, S. (2009): Troglocaris anophthalma intermedia Babić, 1922 (HRCP001177). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1177. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Sanja Gottstein Matočec
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Znanje - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.2 Industrijske i vojne otpadne tekućine, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Promjena vodnog režima Donje Dobre i pritoka, a time i razine podzemnih voda zbog izgradnje HE Lešće u vidu spuštanja razine podzemnih voda u području nizvodno od brane, isušivanje krških polja, promjena vodnog režima Gornje Dobre, a time i razine podzemnih voda zbog preusmjeravanja vode iz jezera Sabljaki i vode Gornje Dobre za potrebe HE Gojak (DT 7.2). Onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1), industrijskim otpadnim vodama kemijske industrije te naftnim derivatima i različitim toksičnim tvarima zbog povezanosti Gornje Dobre s Gojačkom Dobrom (DT 9.2) te krutim i tekućim komunalnim otpadom iz divljih odlagališta (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava zbog promjene režima protoka vode u Gornjoj Dobri, kanaliziranja vodotoka i preusmjeravanja vode u rijekama, degradacija podzemnog ekološkog sustava zbog promjene razine i protoka podzemnih voda, promjene razine vode u nadzemnim vodotocima i isušivanje ponornih zona (S 1.1.,1.2); indirektni negativni učinci (S) zbog fragmentacije staništa zbog snižavanja podzemnih voda nakon izgradnje HE Gojak i HE Lešće (S 1.3). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je osigurati strogu provedbu mjera zaštite pri puštanju u rad HE Lešće: održavati prirodni režim protoka vode u Donjoj Dobri tijekom cijele godine; održavati prirodni režim plavljenja u malim krškim poljima i održavati ponorne zone hidrološki aktivnima (CA 1.2; 5.4). Intenzivnije treba pratiti kvalitetu nadzemnih i podzemnih voda, protok i razinu podzemnih i nadzemnih voda (CA 2.1); restaurirati povremene i stalne tekućice na krškim poljima, restaurirati prirodno plavljenje i hidrološki aktivirati ponornu zonu (CA 2.3). Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
- Biologija vrste
- Opis
Slijepa i bezbojna kozica ukupne dužine tijela 18–25 mm, obično oko 20 mm. Čeoni šiljak (rostrum) je ravan i kratak te gotovo jednake dužine kao i prvi članak antenule i nosi s leđne strane 10–17 bodlji, a s trbušne strane 1–5 bodlji. Ponekad bodlje nisu razvijene s donje strane ili nisu u jednom neprekinutom nizu. Na dorzalnoj su strani telsona uz bočne rubove po dvije bodlje, a distalni rub telsona je blago zaobljen i nosi 12–15 bodlji. Predator na manjim vodenim beskralješnjacima. - Staništa
A.2.1.1. Izvori, H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa, H.1.3.1. Podzemne tekućice, H.1.3.2. Podzemne stajaćice - Obrazloženje (staništa i ekologija)
H.1.3. Vodena (slatkovodna) kraška špiljska staništa; H.1.3.1. Podzemne tekućice (krške podzemne tekućice sa sporim tokom); H.1.3.2. Podzemne stajaćice (podzemna jezera s muljevitim sedimentom); A.2.1.1. izvori (povremeno tijekom povišene razine pod- zemnih voda, stalni krški reokreni izvori). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik je sjevernodinarske biogeografske regije, endem Slovenije i Hrvatske. Proširena je od jugoistočne Slovenije do sjeveroistočne dinarske Hrvatske, uz mogućnost rasprostranjenosti i na području sjeveroistočne Bosne. U Hrvatskoj je za sada utvrđeno samo pet nalazišta u podzemnim vodenim staništima i izvorima Korduna i Ogulinsko-plaščanske zaravni. Tipski lokalitet je Mikašinovića špilja kod sela Gornje Dubrave nedaleko od Tounja (Bedek i sur., 2006). - Nacionalna rasprostranjenost
Pripadnik je sjevernodinarske biogeografske regije, endem Slovenije i Hrvatske. Proširena je od jugoistočne Slovenije do sjeveroistočne dinarske Hrvatske, uz mogućnost rasprostranjenosti i na području sjeveroistočne Bosne. U Hrvatskoj je za sada utvrđeno samo pet nalazišta u podzemnim vodenim staništima i izvorima Korduna i Ogulinsko-plaščanske zaravni. Tipski lokalitet je Mikašinovića špilja kod sela Gornje Dubrave nedaleko od Tounja (Bedek i sur., 2006).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Malacostraca - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Decapoda - Porodica
Atyidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Babić's cave shrimp - Locus typicus
Mikašinovića špilja
- Bibliografija
- Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.