CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Hercegovačka travunija (Travunia anophthalma) (FOTO: R. OZIMEC)

hercegovačka travunija

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001176

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Travunia anophthalma Absolon & Kratochvil, 1927 (HRCP001176). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1176. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Hercegovačka travunija je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njen opstanak, što je zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. Dugo vremena jedino poznato nalazište za Hrvatsku, Močiljska špilja kod Osojnika, je turistički uređena. Iako se trenutačno ekonomski ne iskorištava, zbog izgradnje infrastrukture unutar špiljskog staništa te potpunog nestanka vegetacije iz špiljskog nadsloja upitan je opstanak populacije, pogotovo zbog mogućeg dodatnog turističkog uređenja i korištenja (Ozimec, 2005) (DT 1.3). Sva poznata nalazišta u Hrvatskoj se nalaze u blizini trase planirane autoceste te postoji realna opasnost od uništenja staništa prilikom izgradnje autoceste i pristupnih putova (DT 4.1), posjeta špiljama bez stručnog nadzora (DT 6.1) i sakupljanja špiljske faune (DT 5.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih staništa zbog promjene režima oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove staništa (S 1.2). Namjerno ili nena- mjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Močiljska špilja zaštićena je u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode od 1963. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (Zwicker i sur., 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1. Legislativa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Utvrđena nalazišta treba zaštititi službenim Prostornim planovima grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije (CA 5.1). Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije, uz definiranje taksonomskog statusa.
  • Potrebna istraživanja
    1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije, uz definiranje taksonomskog statusa.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je dugo oko 2 mm, bez pigmenta, blijedožute boje glavopršnjaka (cephalothorax) i čeljusnih nožica (pedipalp). Potpuno je slijepa, bez ikakvih ostataka očiju na glavopršnjaku. Noge su relativno duge u odnosu na tijelo, ali kraće i deblje u odnosu na konavosku travuniju. Čeljusne nožice (pedipalpi) su robusne, s oko 22 izražena trna. Hercegovačka travunija je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla), dvorepcima (Diplura) i kopnenim jednakonožnim rakovima (Isopoda terrestria), a i drugim sitnijim beskralješnjacima.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Obitava ispod kamenja i u pukotinama kopnenih špiljskih staništa odakle izlazi u lov na plijen, ponekad penjući se i na više položaje i stijenke zidova.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Hercegovačka travunija pripada fauni južnodinarske biogeografske regije, stenoendem je uskog pograničnog područja između BiH i Hrvatske. Proširena je na području Grebaca u Hercegovini te brdskog dijela Dubrovačkog primorja u Hrvatskoj odnosno Dubrovačko-neretvanske županije i grada Dubrovnika. Hercegovačka travunija nađena je na prostoru od zaleđa Dubrovačkog primorja preko Grebaca do Bihova i Lastve (Absolon, 1920; Absolon i Kratochvil, 1932). Na području Hrvatske dugo je bilo poznato samo jedno nalazište, Močiljska špilja kod Osojnika (Ozimec, 2005), dok nedavnim biospeleološkim istraživanjima u sklopu projekta Ombla-Paleoombla nije utvrđena za više nalazišta na području Dubrovačkog primorja (det. R. Ozimec). Prema novijim se sustavnim istraživanjima, provedenima bez komparativne analize sakupljenog materijala, smatra da je hercegovačka travunija (Travunia anophthalma) istovjetna s konavoskom travunijom (Abasola troglodytes) (Novak, 2004; 2005; Kury i Mendes, 2007) opisanom iz Ðurovića špilje, danas na području zračne luke Čilipi. Tome ne ide u prilog to što biogeografska analiza troglobiontnih vrsta raznih taksonomskih skupina koje obitavaju na krškom pojasu između Konavoskog polja i mora upozorava na njihov izolirani položaj. U svakom slučaju, potrebno je sakupiti dodatni materijal i detaljno proučiti populaciju travunija cijelog područja južnodinarske biogeografske regije, a posebice odnos vrsta: Travunia anophthalma, Travunia borisi, Dinaria vjetrenicae i Abasola troglodytes.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Hercegovačka travunija pripada fauni južnodinarske biogeografske regije, stenoendem je uskog pograničnog područja između BiH i Hrvatske. Proširena je na području Grebaca u Hercegovini te brdskog dijela Dubrovačkog primorja u Hrvatskoj odnosno Dubrovačko-neretvanske županije i grada Dubrovnika. Hercegovačka travunija nađena je na prostoru od zaleđa Dubrovačkog primorja preko Grebaca do Bihova i Lastve (Absolon, 1920; Absolon i Kratochvil, 1932). Na području Hrvatske dugo je bilo poznato samo jedno nalazište, Močiljska špilja kod Osojnika (Ozimec, 2005), dok nedavnim biospeleološkim istraživanjima u sklopu projekta Ombla-Paleoombla nije utvrđena za više nalazišta na području Dubrovačkog primorja (det. R. Ozimec). Prema novijim se sustavnim istraživanjima, provedenima bez komparativne analize sakupljenog materijala, smatra da je hercegovačka travunija (Travunia anophthalma) istovjetna s konavoskom travunijom (Abasola troglodytes) (Novak, 2004; 2005; Kury i Mendes, 2007) opisanom iz Ðurovića špilje, danas na području zračne luke Čilipi. Tome ne ide u prilog to što biogeografska analiza troglobiontnih vrsta raznih taksonomskih skupina koje obitavaju na krškom pojasu između Konavoskog polja i mora upozorava na njihov izolirani položaj. U svakom slučaju, potrebno je sakupiti dodatni materijal i detaljno proučiti populaciju travunija cijelog područja južnodinarske biogeografske regije, a posebice odnos vrsta: Travunia anophthalma, Travunia borisi, Dinaria vjetrenicae i Abasola troglodytes.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    undefined
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Opiliones
  • Porodica
    Travuniidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Hercegovina travunia
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Absolon, K., 1920: O mikrofotografovani nepruhlednych drobnych predmetu 2 (On microphotographing of opaque small objects 2), Čas. Mor. Mus. Zem., 1918–1920, 582–601.
    Absolon, K. & Kratochvil, J., 1932: Zur Kenntnis der höhlenbewohnenden Araneae der illyrischen Karstgebiete. Mitt. Höhl. Karstf. 3, 73–81.
    Kury, A. B. & Mendes, A. C., 2007: Taxonomic status of the European genera of Travuniidae (Arachnida, Opiliones, Laniatores), Mun. Ent. Zool. 2 (1), 1–14.
    Novak, T., 2004: An overview of harvestmen (Arachnida:Opiliones) in Croatia, Nat. Croat., 13 (3), 231–296.
    Novak, T., 2005: An overview of harvestmen (Arachnida:Opiliones) in Bosnia and Herzegovina, Nat. Croat., 14 (4), 301–350.
    Ozimec, R., 2005b: Stopama gromačkog pračovjeka – Život u podzemlju dubrovačkoga krša. Katalog izložbe. Grad Dubrovnik – Upravni odjel za zaštitu okoliša i prostorno uređenje i Hrvatsko biospeleološko društvo, 1–36.
    Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80