CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Dalmatinski kuglopipalac (Thaumastocephallus folliculipalpus) (FOTO: R. OZIMEC)

dalmatinski kuglopipalac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001175

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Thaumastocephalus folliculipalpus Poggi, Nonveiller, Colla, Pavićević & Rada, 2001 (HRCP001175). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1175. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 9.4 Smeće i kruti otpad, 9.6 Prekomjerna energija
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Dalmatinski kuglopipalac je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog ograničene rasprostranjenosti i malih populacija čini vrlo ranjivom vrstom. Vranjača je turistički uređena špilja, relativno male veličine, kod koje je zbog opsežnih tehničkih zahvata unutar objekta i turističkoga korištenja ugrožen opstanak populacije, izražen kroz zagrijavanje špiljskih staništa, smanjenje relativne vlažnosti, pojačanu osvijetljenost, povećanje koncentracije ugljikova dioksida i ostavljanje otpada (DT 1.3; 9.4; 9.6). Zbog vrlo ograničene rasprostranjenosti, postoji realna opasnost od potencijalnog uništenja populacija, ponajprije od nekontroliranog prikupljanja. (DT 5.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2); namjerno ili nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Špilja Vranjača geomorfološki je spomenik priode od 1963. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije (Zwicker i sur., 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Tipsko nalazište, jamu Birnjaču Malu, treba zaštititi postavljanjem zaštitnih ulaznih vrata te postaviti edukativnu tablu (CA 2.1). Treba osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu špilje Vranjače (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu pro- vedbu (CA 5.4), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija, posebice u turistički uređenoj špilji Vranjači, uz istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija, posebice u turistički uređenoj špilji Vranjači, uz istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Vrlo vitko tijelo građeno od tri dijela, glave, grudi s nogama i zatka, dugo je 2,2 mm. Relativno je velik za skupinu pipalica bez pigmenta, sjajne blijedožućkaste boje. Glava je izraženo izduljena, s bogatim čuperkom dlaka na osnovi glave i s relativno kratkim ticalima. Slijep je, oči u potpunosti nedostaju. Prsa su okruglasta, nešto šira od glave, otprilike iste duljine. Za pipalice (Pselaphinae) karakteristična čeljusna pipala (palpus maxillaris) su posebno i vrlo neobično građena, oblikovana u okruglaste nastavke. Dalmatinski kuglopipalac je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla), dvorepcima (Diplura) i grinjama (Acari) te drugim sitnim beskralješnjacima.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pod kamenjem u mirovanju, ali u lovu na plijen i na komadima drva ili stijenkama špilje.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Dalmatinski kuglopipalac pripadnik je srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i planina Kozjaka i Mosora. Opisan je 2001. godine na osnovi više primjeraka iz jame Birnjača Mala na planini Kozjaku koje je 1998. godine sakupio splitski biospeleolog Tonći Rađa. Prethodno je nađen najprije 1984. godine u tipskom lokalitetu (leg. T. Rađa) te 1986. godine u špilji Vranjači kod Kotlenica nedaleko od Dugopolja na obroncima planine Mosor (leg. A. Colla), a naknadno ponovo u Vranjači te u jami Trojami na Mosoru (leg. i det. R. Ozimec).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Dalmatinski kuglopipalac pripadnik je srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i planina Kozjaka i Mosora. Opisan je 2001. godine na osnovi više primjeraka iz jame Birnjača Mala na planini Kozjaku koje je 1998. godine sakupio splitski biospeleolog Tonći Rađa. Prethodno je nađen najprije 1984. godine u tipskom lokalitetu (leg. T. Rađa) te 1986. godine u špilji Vranjači kod Kotlenica nedaleko od Dugopolja na obroncima planine Mosor (leg. A. Colla), a naknadno ponovo u Vranjači te u jami Trojami na Mosoru (leg. i det. R. Ozimec).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Insecta
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Coleoptera
  • Porodica
    Staphylinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Dalmatian round-palpal pselaphide
  • Locus typicus
    jama Birnjača Mala
  • Bibliografija
  • Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80