CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Pretnerova stalita (Stalita pretneri) (FOTO: R. OZIMEC)

Pretnerova stalita

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001173

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene

  • 2004 - (NT -)

    • Citat
    Ozimec, R. (2009): Stalita pretneri Deeleman-Reinhold, 1971 (HRCP001173). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1173 (DOI: https://doi.org/10.71545/7jka-8x16). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Roman Ozimec
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Direktne prijetnje (DT): Pretnerova stalita je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj staništa i populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njen opstanak, što je zbog iznimno ograničene rasprostranjenosti i vrlo malih populacija čini vrlo ranjivom vrstom. Oba su sigurna nalazišta, Cerovačke špilje i Manita peć, turistički uređene špilje u kojima se provodi turistička aktivnost (DT 1.3; 6.1); opasnost od izgradnje pristupnih putova i prometnica (DT 4.1); zbog rijetkosti i zanimljivosti vrste, ali i dostupnosti nalazišta prisutno je i sakupljanje špiljske faune (DT 5.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove staništa (S 1.2). Namjerno ili nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Cerovačke špilje su zaštićene kao geomorfološki spomenik prirode od 1961. godine i njima upravlja Javna ustanova Park prirode Velebit (Zwicker i sur., 2008).
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Treba osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu Cerovačkih špilja (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije, uz opis ženke te utvrđivanje taksonomske pripadnosti populacije roda Stalita rasprostranjene u speleološkim objektima sjevernog Velebita.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije, uz opis ženke te utvrđivanje taksonomske pripadnosti populacije roda Stalita rasprostranjene u speleološkim objektima sjevernog Velebita.
    • Biologija vrste
    • Opis
      Pretnerova stalita je najveća vrsta u okviru roda Stalita, dužine tijela više od 8,5 mm, širine prosome više od 3,3 mm te dužine nogu i više od 17 mm (Deeleman-Reinhold, 1971). Prosoma je bez pigmenta, crvenonarančaste boje, kao i čeljusne nožice (pedipalpi), a kod starijih primjeraka može biti prilično tamnocrvenkasta, gotovo crna. Opistosoma je bijeložućkaste boje i bogato obrasla dlačicama (chetae), s jako sklerotiziranim trahejama. Noge su bogato obrasle trnovima (spina). Potpuno je slijepa, bez ikakvih ostataka očiju na prosomi. Pretnerova stalita je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla), dvorepcima (Diplura) i kopnenim jednakonožnim rakovima (Isopoda terrestria), grinjama (Acari), a i drugim beskralješnjacima.
    • Staništa
      H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Primjerci se redovito nalaze pod kamenjem u mirovanju (opažanje autora).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Pretnerova stalita je stenoendem sjevernodinarske biogeografske regije, Hrvatske, Krbave i južnog Velebita, Ličko-senjske županije te Nacionalnog parka Paklenica i Parka prirode Velebit. Vrsta je dugo bila poznata isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Donje Cerovačke špilje kod Gračaca, na području južnog Velebita u sklopu Parka prirode Velebit, odakle je opisana na temelju samo jednog mužjaka (Deeleman-Reinhold, 1971; Bedek i sur, 2006). Pri opisu vrste je pretpostavljeno da mladi primjerak nađen u Vodenoj špilji kod Jošana na području Krbave pripada istoj vrsti, što treba potvrditi (Deeleman-Reinhold, 1971). Poslije opisa, jedna je odrasla ženka ove vrste nađena u špilji Manita peć na području južnog Velebita u Nacionalnom parku Paklenica (leg. i det. R. Ozimec), ali naknadnim biospeleološkim istraživanjem NP Paklenica nalaz vrste više nije ponovljen (Karlo-Vujčić i Rađa, 2004).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Pretnerova stalita je stenoendem sjevernodinarske biogeografske regije, Hrvatske, Krbave i južnog Velebita, Ličko-senjske županije te Nacionalnog parka Paklenica i Parka prirode Velebit. Vrsta je dugo bila poznata isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Donje Cerovačke špilje kod Gračaca, na području južnog Velebita u sklopu Parka prirode Velebit, odakle je opisana na temelju samo jednog mužjaka (Deeleman-Reinhold, 1971; Bedek i sur, 2006). Pri opisu vrste je pretpostavljeno da mladi primjerak nađen u Vodenoj špilji kod Jošana na području Krbave pripada istoj vrsti, što treba potvrditi (Deeleman-Reinhold, 1971). Poslije opisa, jedna je odrasla ženka ove vrste nađena u špilji Manita peć na području južnog Velebita u Nacionalnom parku Paklenica (leg. i det. R. Ozimec), ali naknadnim biospeleološkim istraživanjem NP Paklenica nalaz vrste više nije ponovljen (Karlo-Vujčić i Rađa, 2004).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Araneae
    • Porodica
      Dysderidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Pretner's stalita
    • Locus typicus
      Donja Cerovačka špilja
    • Bibliografija
    • Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
      Deelman_Reinhold, C. L., 1971: Deux Monolistrini nouveaux (Crusta- cea, Isopoda) des eaux souterrains de Croatie. Int. J. Speleol. 3 (3–4), 205–213
      Vujčić-Karlo, S., Rađa, T., 2004: Biospeleološka istraživanja na području Nacionalnog parka Paklenica. Paklenički zbornik, 2, 65–74.
      Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80