CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Špiljski grudaš (Spelaeothrombium caecum) (FOTO: R. OZIMEC)

špiljski grudaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001172

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Spelaeothrombium caecum Willmann, 1940 (HRCP001172). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1172. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 9.4 Smeće i kruti otpad, 9.6 Prekomjerna energija
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Špiljski grudaš je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. Najvažnija nalazišta su turistički uređena (Šipun, Ðurovića špilja), te je ugrožen opstanak populacije, izražen kroz zagrijavanje špiljskih staništa, osvijetljenost, povećanje koncentracije ugljikova dioksida i ostavljanje otpada (DT 1.3; 9.4; 9.6). U Šipunu je problem i stara i dotrajala instalacija koja se raspada i kemijski onečišćuje špilju. Postoji ozbiljna prijetnja od izgradnje hidrocentrale (sustav Vilina špilja-izvor Omble) te opasnost od izgradnje pristupnih putova i prometnica, posebno predviđene autoceste, pristupnih puteva za izgradnju hidrocentrale i prometnice kod Šipun špilje (DT 1.2; 4.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa. Obrastanje špiljskog nadsloja i probijanje korijenja višeg bilja u špiljska staništa, posebice izraženo u Šipunu, zbog zapuštanja kultivacije nadsloja (S 1.2). Namjerno ili nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Špilja Šipun je zaštićena u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode od 1963. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (Zwicker i sur., 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je obavezno osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu špilje Šipun (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Budući da se radi o iznimno osjetljivom špiljskom sustavu s najvećim brojem opisanih svojti u Hrvatskoj (18), potrebno je uspostaviti stalni monitoring špilje, posebice kvalitete i količine vode (CA 2.1). Istražiti moguće postojanje šipunskog veleštipavaca.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Budući da se radi o iznimno osjetljivom špiljskom sustavu s najvećim brojem opisanih svojti u Hrvatskoj (18), potrebno je uspostaviti stalni monitoring špilje, posebice kvalitete i količine vode (CA 2.1). Istražiti moguće postojanje šipunskog veleštipavaca.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Vrlo velika grinja dužine tijela i više od 2 mm i širine 1 mm, sužena prema kraju tijela, bez pigmenta, narančastoroza boje prednjeg tijela (opistosoma) i čeljusnih nožica (pedipalpi). Potpuno je slijepa, bez ikakvih ostataka očiju. Čeljusne nožice (pedipalpi) izduljene su kao i noge koje su s maksimalnom dužinom oko 1,5 mm ipak kraće od tijela. Razmnožava se spolno, jajima, koja se razvijaju sporo i nalaze se na ženki u nejednakoj fazi razvoja (Willmann, 1941). Špiljski grudaš je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla) i drugim sitnim beskralješnjacima, koji nastanjuju špiljska staništa njegova areala južnodinarske biogeografske regije.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Obitava ispod kamenja i u pukotinama kopnenih špiljskih staništa.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Špiljski grudaš pripada fauni južnodinarske biogeografske regije i stenoendem je vrlo uskog područja između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Opisan je iz svojeg tipskog nalazišta, Šipun špilje kod Cavtata, na temelju jednog primjerka sakupljenog 1912. godine. Naknadno je u razdoblju do 1918. godine sakupljeno još pet primjeraka u tipskom nalazištu te po jedan iz Ðurovića špilje, također na području Konavala, iz špilje Movrice na otoku Mljetu i špilje Ðurkovine kod Grebaca u Bosni i Hercegovini (Willmann, 1940; 1941; Bedek i sur., 2006). Nakon toga, nađen je 2008. godine u sustavu Vilina špilja-izvor Omble, punih 96 godina po nalazu vrste.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Špiljski grudaš pripada fauni južnodinarske biogeografske regije i stenoendem je vrlo uskog područja između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Opisan je iz svojeg tipskog nalazišta, Šipun špilje kod Cavtata, na temelju jednog primjerka sakupljenog 1912. godine. Naknadno je u razdoblju do 1918. godine sakupljeno još pet primjeraka u tipskom nalazištu te po jedan iz Ðurovića špilje, također na području Konavala, iz špilje Movrice na otoku Mljetu i špilje Ðurkovine kod Grebaca u Bosni i Hercegovini (Willmann, 1940; 1941; Bedek i sur., 2006). Nakon toga, nađen je 2008. godine u sustavu Vilina špilja-izvor Omble, punih 96 godina po nalazu vrste.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    undefined
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Trombidiformes
  • Porodica
    Trombellidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Cave speleothromb
  • Locus typicus
    Šipun špilja
  • Bibliografija
  • Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
    Willmann, C., 1940: Neue Milben aus Höhlen der Balkanhalbinsel gesammelt von Prof. Dr. K. Absolon, Brunn (1. Mitt.). Zool. Anzeiger, 129, 213–218.
    Willmann, C., 1941: Die Acari der Höhlen der Balkanhalbinsel (Nach dem Material der Biospeologica balcanica). Studien Gebiet. allgem. Karstforsch. wiss. Höhlenk. Eiszeitforsch. Nachbargebiet., Biol. Ser. 8, 1–80.
    Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80