CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Brandtov brakični pužić (Saxurinator brandti) (FOTO: R. OZIMEC i R. SLAPNIK)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

Brandtov brakični pužić

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001169

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Slapnik, R. (2009): Saxurinator brandti Schütt, 1968 (HRCP001169). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1169. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Rajko Slapnik
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.2 Komercijalna i industrijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Za špiljski sustav Vilina špilja-Ombla izvor predviđaju se opsežni hidrotehnički zahvati zbog moguće izgradnje hidrocentrale. Moguće je tada potpuno uništenje jedinog poznatog lokaliteta ili bitna ugroza staništa (DT 1.2). Za ovaj sustav, ali i sva ostala nalazišta, postoji realna ugroza od izgradnje pristupnih putova i prometnica, posebice autoputa (DT 4.1). Zbog opsežnih je tehničkih zahvata unutar sustava ugrožen opstanak populacije, izražen kroz bitno smanjenje ili bitnu izmjenu ekoloških čimbenika u staništu (DT 7.3). Opsežnim je hidrotehničkim zahvatima na području Popovog polja, slijevnom području sustava, došlo do smanjenja protoka podzemnih voda (DT 7.2), a postoji i prijetnja onečišćenja podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1) te krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta na slijevnom području (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1. Legislativa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Obavezno treba spriječiti izgradnju hidro- centrale i ostale neprikladne gospodarske djelatnosti u cijelom izvorišnom području rijeke Omble, a posebice u špiljskom sustavu Vilina špilja-Ombla izvor koji treba zaštititi kao biološki spomenik prirode (CA 5.1; 1.1). Potrebno je uspostaviti menadžment nalazišta kroz praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uspostaviti menadžment nalazišta kroz praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Prozirna, vitka, vretenasta kućica ima 5–7 zavoja koji rastu jednoliko. Stijenka kućice je debela i žućkasta, ušće prošireno iznutra i izvana više ili manje zadebeljano, a usni rub oštar i u gornjem dijelu kratko priljubljen uz zavoj. Pupak je dosta uzak. Na posljednjem se zavoju vidi neizrazita i jednolika rebrasta skulptura. Poklopac (operkulum) je tanak, s ekscentričnim nukleusom. Živi u podzemnim slatkovodnim i brakičnim vodama.
  • Staništa
    H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa, H.1.4.1.1. Anhihaline kraške špilje
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Stenoendem južnodinarske biogeografske regije proširen na uskom pograničnom području BiH i Hrvatske. U Hrvatskoj živi u podzemnim vodama između Metkovića i Dubrovnika. Svojta je nađena u izvoru kod Sopot mlina, izvoru kod Sjekoša kod Svitava, u izvoru u Glušcima, u malom izvoru u Slanom te u izvoru Omble i Rijeci Dubrovačkoj (Schütt, 1968; Bole i Velkovrh, 1986; Schütt, 2000; Radja, 2001; usmeno Hirschfelder, 2005).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Stenoendem južnodinarske biogeografske regije proširen na uskom pograničnom području BiH i Hrvatske. U Hrvatskoj živi u podzemnim vodama između Metkovića i Dubrovnika. Svojta je nađena u izvoru kod Sopot mlina, izvoru kod Sjekoša kod Svitava, u izvoru u Glušcima, u malom izvoru u Slanom te u izvoru Omble i Rijeci Dubrovačkoj (Schütt, 1968; Bole i Velkovrh, 1986; Schütt, 2000; Radja, 2001; usmeno Hirschfelder, 2005).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Littorinimorpha
  • Porodica
    Hydrobiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
    Schütt, H. (1968). Verwandtschaftliche Beziehungen höhlenbewohnender Rissoaceen Dalmatiens Archiv für Molluskenkunde. 98(3/4): 103-111
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Brandt's cave water snail
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bole, J. & Velkovrh, F., 1986: Mollusca from continental subterranean aquatic habitats – u: Botosaneanu, L.: Stygofauna mundi. Leiden, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 177–208.
    Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Raða, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248.
    Schütt, H.,1968: Verwandtschaftliche Beziehungen Höhlenbewohnender Rissoaceen. Arch. Moll. 98 (3/4), 103–111.
    Schütt, H., 2000: Die Höhlenmollusken der Ombla-quelle (The subterranean molluscs of the Ombla spring). Natura Croatica, 9 (3), 203–215.