CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Trbušasti dugopipalac (Pauperobythus globuliventris) (FOTO: R. OZIMEC)

trbušasti dugopipalac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001166

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Pauperobythus globuliventris Nonveiller, Pavićević & Ozimec, 2002 (HRCP001166). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1166. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Mramornica je turistički uređena špilja u kojoj je vrsta ugrožena zbog većeg broja posjetitelja, osvijetljenosti, povećane koncentracije ugljikova dioksida, mogućega gaženja i ostalog (DT 1.3). Markova jama nalazi se u blizini lokalnih puteva zbog čega postoji opasnost od uništenja staništa stvaranjem divljeg deponija smeća, a već su zabilježeni slučajevi ubacivanja lešina domaćih životinja (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2). Nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Tipsko nalazište, Markovu jamu, potrebno je zaštititi postavljanjem zaštitnih ulaznih vrata i edukativno-informativne table (CA 2.1; 4.3). Treba osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu špilje Mramornice (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Treba provoditi menadžment vrste kroz monitoring populacija, posebice u turistički uređenoj špilji Mramornici, uz istraživanje moguće šire rasprostranjenosti, ekologije i opis mužjaka.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba provoditi menadžment vrste kroz monitoring populacija, posebice u turistički uređenoj špilji Mramornici, uz istraživanje moguće šire rasprostranjenosti, ekologije i opis mužjaka.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Vrlo sitni kornjaš, građen od tri dijela, glave, grudi s nogama i zatka, dug je 1,4 mm, s okruglasto zadebljalim zatkom. Bez pigmenta, blijedožućkaste boje, prekriven finim dlačicama. Glava je izraženo izduljena s jako dugačkim ticalima. Slijep je, oči u potpuno- sti nedostaju. Grudi su okruglaste, šire i duže od glave. Za pipalice (Pselaphinae) karakteristična čeljusna pipala (palpus maxillaris) iznimno su izduljena, s jedinstveno uskim posljednjim, četvrtim člankom. Trbušasti dugopipalac je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla), dvorepcima (Diplura) i grinjama (Acari) te drugim sitnim beskralješnjacima.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    U Mramornici je nađen u mirovanju pod komadom odlomljene sige.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Trbušasti dugopipalac pripadnik je sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Istarske županije i područja rijeke Mirne. Opisan je 2002. godine iz Markove jame kod Tara, na osnovi jedne ženke koja je upala u postavljenu lovnu posudu (leg. R. Ozimec). Naknadnim istraživanjem tipskog lokaliteta vrsta više nije nađena, ali je utvrđena 2008. godine u Mramornici jami kod Buja (leg. i det. R. Ozimec).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Trbušasti dugopipalac pripadnik je sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Istarske županije i područja rijeke Mirne. Opisan je 2002. godine iz Markove jame kod Tara, na osnovi jedne ženke koja je upala u postavljenu lovnu posudu (leg. R. Ozimec). Naknadnim istraživanjem tipskog lokaliteta vrsta više nije nađena, ali je utvrđena 2008. godine u Mramornici jami kod Buja (leg. i det. R. Ozimec).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Insecta
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Coleoptera
  • Porodica
    Staphylinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Bulgy long-palpal pselaphide
  • Locus typicus
    Markova jama
  • Bibliografija
  • -